Ada Bojana, jedinstveno ostrvo na krajnjem jugu Crne Gore, poznato po netaknutoj prirodi, širokim pješčanim plažama i slobodarskom duhu, posljednjih godina sve češće se nalazi u središtu javnih rasprava.
ADVERTISEMENT
Jedna od tema koja izaziva najviše pažnje jeste – naplata ulaza. Da li je naplata opravdana, ko su dobitnici, a ko gubitnici ove odluke?
Da li je Ada Bojana ostala vjerna sebi, ili se komercijalizacija neminovno uvukla i u ovo posljednje utočište autentičnog Mediterana?
Ada Bojana, jedno od najljepših prirodnih dragulja Crne Gore, sve češće se nalazi u fokusu pažnje zbog uvođenja naplate ulaza. Ukoliko planirate da ovog ljeta posjetite ovo jedinstveno ostrvo, važno je da znate sve detalje o novom režimu naplate koji važi od 1. jula do 15. septembra 2025. godine. Cijena će biti dva evra po satu do 18 časova, dok će od 18 sati do sedam ujutru cena biti jedan evro po satu, piše TU magazin.
Zašto se naplaćuje ulaz?
Zvanično, naplata ulaza uvedena je iz nekoliko razloga: očuvanje prirodnog ambijenta, održavanje infrastrukture i regulacija broja posjetilaca. Tokom ljetnih mjeseci Ada Bojana bilježi veliki pritisak, ne samo od turista, već i od lokalnog stanovništva koje dolazi na jednodnevne izlete. Ogromne gužve, parkiranje na divlje, nagomilavanje otpada i neodgovorno ponašanje pojedinaca dovode do ekoloških i bezbjednosnih problema.
Argumenti ZA
Oni koji podržavaju ovu mjeru ističu da je uvođenje ulaznice standardna praksa u mnogim svjetskim prirodnim rezervatima i zaštićenim područjima. Naplata bi mogla doprinijeti većoj odgovornosti posjetilaca i pomoći u očuvanju dragocijenog prirodnog bogatstva. Takođe, prihod od ulaznica omogućio bi redovno čišćenje plaže, postavljanje kontejnera za reciklažu, kao i obilježavanje staza i edukativnih tabli o flori i fauni Ade Bojane.
Argumenti PROTIV
S druge strane, protivnici mjere upozoravaju da je naplata ulaza u prirodni prostor, koji je decenijama bio slobodan za sve, protivna njegovom duhu. Ada Bojana je simbol slobode, otvorenosti i suživota s prirodom, a novčana barijera može doprinijeti njegovoj elitizaciji. Građani Crne Gore, posebno lokalno stanovništvo, osjećaju se izopšteno sa prostora koji su oduvijek smatrali svojim. Puno ljudi se pita da li se priroda može „naplatiti“, i ko ima pravo da postavi rampu na ulazu u jedan od najljepših dijelova obale?