Zabrane društvenih mreža za djecu već su realnost u nekim zemljama, ali se u Americi oko njih vodi pravna bitka. Istovremeno brojne zemlje pokušavaju da urede ovu oblast.
ADVERTISEMENT
Zagovornici ukidanja pristupa mrežama za najmlađe kao razlog navode rezultate studija koje pokazuju da zbog specifičnog dizajna platformi, djeca ne mogu da se odupru njihovoj privlačnosti i provode sve više vremena na ekranima, na uštrb fizičkog i mentalnog zdravlja.
Trenutno više od deset zemalja pokušava da maloljetnicima ograniči pristup društvenim mrežama, a među njima su Novi Zeland, Malezija, Francuska, Španija, Norveška, Slovenija i Velika Britanija.
Od nedavno su i Austrija i Grčka izrazile želju da im se pridruže.
Međutim, tehnološki giganti tvrde da zabrane ne daju efekat i da djecu mogu da gurnu ka slabije kontrolisanim mrežama.
Nedavno se u američkoj državi Virdžiniji kao argument protiv zabrane društvenih mreža najmlađima navela sloboda govora odraslih i djece, pa prijedlog zakona koji bi mlađima od 16 godina ograničio pristup mrežama na samo jedan sat dnevno, vjerovatno neće stupiti na snagu.
Poseban problem predstavlja činjenica da mladi ljudi veoma brzo pronalaze rješenja za zaobilaženje pravila. Štaviše, u Australiji u kojoj su društvene mreže zabranjene mlađima od 16 godina, oko 61 odsto djece uzrasta od 12 do 15 godina, koja su imala naloge na ograničenim platformama prije nego što je zabrana stupila na snagu, i dalje ima pristup jednom ili više naloga, a velike platforme su zadržale većinu svojih dječjih korisnika.
Svojim nalozima na TikToku i dalje u Australiji može da pristupi 53 odsto prethodnih korisnika tog uzrasta, 53 odsto može da pristupi YouTube-u, a 52 odsto i dalje može da pristupi Instagramu.
Dragan Petric, glavni urednik tehnološkog portala Bug, smatra da je mladima nemoguće zabraniti pristup mrežama, piše Euronews Srbija.
"Mladi su, naravno, snalažljivi. Mi danas ne možemo tačno znati koja konkretno aplikacija se smatra društvenom mrežom, a koja ne. Nemoguće ih je sve zabraniti. Jedan dan jedna nestane, druga se pojavi. Ko bi to sve kontrolisao? Ali na nivou poruke, ovo je itekako bitna inicijativa i bitno je da se o tome priča", kaže Petric.
Zabranu društvenih mreža on upoređuje sa zabranom prodaje alkohola i duvanskih proizvoda maloljetnicima.
"Svi znamo da je to u većini zemalja svijeta nedozvoljeno. Međutim, opet ne možemo reći da se mladi ne snalaze, da ne pronalaze način kako da se dočepaju alkohola ili cigareta ako baš žele. Isto tako će, naravno, doći i do Facebook-a, Instagrama i bilo koje druge društvene mreže ukoliko im je to stvarno cilj, pogotovo ako imamo na umu da su mladi puno tehnološki pismeniji od nas odraslih", dodaje Petric.
On smatra da je edukovanje mladih o ponašanju na internetu i društvenim mrežama efikasnije od zabrana.
"Internet je prostor u kojem svi danas živimo i provodimo veliku količinu vremena. Mlade bi trebalo naučiti tome kako da se u tom prostoru ponašaju na način da ne naštete sebi i da ne naštete drugima. Mislim da je to možda bolji put od nekakvih zabrana koje ih onda možda mogu i motivisati na nešto što im pre uopšte nije padalo na pamet", rekao je.
Evropska unija priprema uvođenje novog sistema za provjeru dobi korisnika na internetu, s ciljem bolje zaštite djece. Tehnološka direktorica EU potvrdila je da je posebna aplikacija za provjeru dobi već tehnički spremna, te da će koristiti napredne kriptografske metode kako bi lični podaci korisnika ostali zaštićeni. Naglasila je da cilj nije da platforme skeniraju pasoše ili lica korisnika, već da se uspostavi siguran i privatnosti prilagođen način potvrde starosne dobi.
Prema njenim riječima, sedam zemalja već testira ova rješenja, dok se paralelno razvija mehanizam koordinacije na nivou cijele EU kako bi sistem bio ujednačen u svim državama članicama. Time Brisel nastoji izbjeći fragmentaciju i osigurati jedinstvena pravila za digitalne platforme širom evropskog tržišta.
Istovremeno, EU pojačava pritisak na velike tehnološke kompanije, poručujući da neće tolerisati modele poslovanja koji ugrožavaju djecu. Pokrenute su mjere protiv platformi poput TikToka zbog funkcija koje podstiču zavisnost, ali i protiv Facebooka, Instagrama, Snapchata i Sheina, kao i više pornografskih stranica zbog nedovoljne provjere dobi.