Svijet ulazi u eru u kojoj algoritmi pišu tekstove, analiziraju medicinske nalaze i upravljaju ekonomijama. Zemlje Zapadnog Balkana pokušavaju da pronađu svoje mjesto. Srbija već gradi imidž regionalnog AI centra, Bosna i Hercegovina se oslanja na talent i privatni sektor, dok Crna Gora također pravi ozbiljne korake ka digitalnoj transformaciji.
ADVERTISEMENT
Srbija je u promjene ušla sistemski: državni data centar u Kragujevcu sa dva superkompjutera. Najsavremeniji je i najefikasniji centar za čuvanje podataka na Balkanu. Baza je i za primjenu vještačke inteligencije i razvoj softvera.
Srbija razvija i sopstveni ChatGPT.
“To znači da smo mnogo spremniji nego mnoge zemlje regiona i rekao bih čak mnoge zemlje Evrope za ono što nosi ovaj dio 21. vijeka, to je ta digitalna ekonomija i značajna primjena vještačke inteligencije u svim sektorima,” rekao je Mihailo Jovanović, direktor Kancelarije za IT i e-upravu Vlade Srbije.
“AI se već integriše u rad javne uprave u Srbiji. Mi idemo u nekoliko pravaca, jedno je veliki broj tih AI chatbotova, dakle asistenata koje imate već na svim portalima, portalu e-uprave ili recimo portalu Svoj na svome, gdje smo pozvali sva ministarstva na masovnu implementaciju asistenata i već sad sedmično imamo na desetine ili čak i stotine hiljada upita koje zamjenjuju nekog u kontakt centru, jer građani kroz te chatbotove dobijaju informacije”, dodao je Jovanović.
Vještačka inteligencija na velika vrata ušla je u najvećeg telekomunikacionog operatora u zemlji, Telekom Srbija.
Razvoj je počeo od vrha rukovodstva. AI će značajno utjecati na sve segmente poslovanja, od održavanja mreže do korisničke podrške i multimedijalnog sadržaja, kaže generalni direktor Vladimir Lučić.
“Mi finansiramo startupe koji rade vještačku inteligenciju, mi smo vlasnici 26 startupa, neke od njih primjenjujemo da vještačkom inteligencijom štite od krađe intelektualne svojine i pokušavamo onda i tu da napravimo neki proizvod koji ćemo prodavati, pa da ne bude samo da koristimo za optimizaciju firme, nego i za neki prihod,” kaže Lučić.
Skoro 70% državnih službenika u BiH koristi alate vještačke inteligencije, pokazalo je istraživanje NDP-a. Međutim, BiH nema jedinstvenu strategiju za AI.
“Mislim da je potrebno da država čim prije reaguje. Vi znate kako BiH funkcioniše, volio bih da imamo strategiju za vještačku inteligenciju kako bismo okvir postavili, kako bismo zadali svim nivoima vlasti kako da rade. Nažalost, u ovom političkom ambijentu ne očekujem da možemo tako nešto usvojiti,” navodi ministar prometa i komunikacija u Savjetu ministara BiH, Edin Forto.
U privatnom sektoru je druga priča.
“Postoji veliki broj zaintrigiranih mladih inženjera, generalno poduzetnika koji razvijaju nešto u svom ličnom, personalnom angažmanu sa nekom manjom ekipom. Imam jednog kolegu koji razvija svoj proizvod u sektoru za medije. Pokušavamo da pomognemo novinarima da svoj istraživački dio posla rade mnogo brže i bolje, efikasnije,” ispričao nam je Nedim Hadžić, direktor kompanije Bloomteq.
Crna Gora je krajem prošle godine predstavila AI radnicu.
Vještačka inteligencija više nije budućnost, već sadašnjost. Chatbot je ušao i u javnu upravu Crne Gore.
“Naglašavam da po prvi put u Crnoj Gori građani i privreda mogu dobiti informacije iz javne uprave odmah,” izjavio je Maraš Dukaj, ministar javne uprave Crne Gore.
I dok mnogi od nas sve češće koriste usluge ChatGPT-a za posao ili zabavu, vještačka inteligencija ulazi u sve sfere društva. Poruka koja se sve češće čuje je da će zemlje koje najbrže integrišu vještačku inteligenciju u svoje ekonomije ostvariti i najveće koristi.