ADVERTISEMENT

„Ona bi trebalo, po dinamici davanja licenci, 3. decembra, dan prije ili kasnije, da se uključi”, rekao je, uz napomenu da je postavljeno “preko 1.000 5G stanica” i da će “veliki gradovi biti već sad pokriveni”. Prvi efekat, dodaje, osjetiće krajnji korisnici, naročito mlađi, kroz znatno brži protok podataka i gaming bez potrage za optikom.

Ključna vrijednost, međutim, stiže za privredu. Lučić naglašava da 5G otvara “veliku šansu” jer označava start ubrzane robotizacije, razvoja vještačke inteligencije i uvođenja različitih tipova senzora u gotovo svaku granu industrije.

“To je početak razvoja robotizacije, vještačke inteligencije, različitih vrsta senzora koje će svaka privredna grana moći da koristi”, poručio je Lučić na panelu ''Money Never Sleeps - Privredni lideri o perspektivama u 2026'" u okviru konferencije ''Euronews Adria Summit" koja se održava danas u Beogradu.

Posebno ističe da će Srbija od samog starta uvoditi 5G Standalone arhitekturu, što je ređi pristup u Evropi, ali tehnološki napredniji.

“Evropski operateri priznali su da su pogriješili jer nisu ulagali u skuplji 5G Standalone”, kaže Lučić, podsjećajući da “u Kini 77 odsto korisnika koristi 5G SA, u Americi 25 odsto, a u Evropi samo dva odsto”. “Mi ćemo od početka imati taj koncept”, naglašava, uz objašnjenje da SA donosi minimalno kašnjenje signala i najbolje uslove za industrijsku automatizaciju i AI.

Po njemu, ova strategija može da ubrza digitalnu transformaciju domaće privrede: od pametnih fabrika i logistike, preko energetike i poljoprivrede, do naprednih usluga u zdravstvu i javnom sektoru. “Jesmo čekali malo, ali ćemo od početka imati 5G Standalone, što će uticati na brz razvoj veštačke inteligencije”, zaključio je Lučić.

Jirži Marek, CEO Air Serbia, najavio je da će kompanija ostvariti istorijski rekord „Ove godine imaćemo 4,6 miliona putnika, čime nadmašujemo rekord JAT-a od 4,5 miliona.” Ističe da struktura putnika više nije pretežno domaća i da kompanija svake godine postavlja nove rekorde, uz oprez zbog geopolitičkih rizika.

"Umjereni smo optimisti za 2026, aviacija je lakmus tržišta", kaže Marek, dodajući da Air Serbia upravo otvara liniju za Toronto i zahvaljuje timu „što je omogućio da o svemu tome govorimo".

Đorđe Eremić iz ElevenES rekao je da je ova kompanija "mlada i pionirska" u jednoj od "najdominantnijih” tehnologija skladištenja energije, sa ciljem da ponudi alternativu kineskoj dominaciji. "Mi smo srpska kompanija sa srpskim osnivačkim kapitalom", ističe on, podsjećajući da je 2023. u Subotici otvoren industrijski pilot – "prva fabrika tog profila u Evropi".

"Tržište, pre svega EU, apsolutno traži ove proizvode", navodi Eremić, uz poruku da se bave visokotehnološkom proizvodnjom, a ne ekstrakcijom litijuma. "Naša je želja da se Srbija ekonomski razvija, a da to bude ekološki održivo", dodao je on.

Direktorka JP "Gold gondola Zlatibor" Bojana Božanić rekla je na panelu da je ovaj projekat prešao "magičnu cifru od milion putnika" početkom maja, što smatra velikim uspjehom lokalne samouprave Čajetina koja je sama realizovala investiciju. "Očekujemo da ćemo do kraja godine biti na nivou prethodnih godina i ostvariti prosječan broj putnika", navela je.

Miloš Milanović iz Izvršnog odbora Dunav osiguranja podsjetio je da se povjerenje u osiguranje gradi posljednje dvije decenije, nakon "značajnog sunovrata" početkom 2000-ih. "Od 2004, kada je regulativa prešla pod nadzor Narodne banke Srbije, industrija se gradila u rigidnom okviru i rasla oko 10 odsto godišnje", rekao je.

Zamjenik predsjednika Privredne komore Srbije Mihailo Vesović rekao je da 2026. donosi blago usporavanje globalne privrede:

"Očekivanja su da će globalna ekonomija rasti oko 3,1 odsto, EU oko 1,1 odsto, dok Kina nastavlja sa rastom od približno 4,2 odsto".

Kao glavne faktore za ovo usporavanje navodi promjene trgovinske politike SAD i carine, kao i produžene efekte rata u Ukrajini. "Najveći uticaj je na energetska tržišta i trgovinu retkim metalima, uz nastavak političkih i ekonomskih sankcija", ističe Vesović. Brzo rješenje krize, kako kaže, nije izvjesno: "U najboljem slučaju, u drugoj polovini 2026. moguć je neki vid razrješenja, ali projekcije ostaju konzervativne".

Govoreći o situaciji u Srbiji, Vesović je rekao da su nenaplativi krediti "na istorijskom minimumu", dok su direktne strane investicije u prvih osam mjeseci iznosile 2,7 milijardi evra – što je pad od oko 50 odsto u odnosu na 2024. Uz napomenu da "60 odsto investicija dolazi iz EU", poručuje se da je Srbija ekonomski snažno vezana za Uniju i da se to "neće mijenjati ni kratkoročno ni srednjeročno".

Zabilježen je "visok nivo deviznih rezervi, od čega je 20 odsto u zlatu", a doznake dijaspore su "prešle 3 milijarde dolara", što podržava stabilnost. Spoljnotrgovinska razmjena u prvih osam mjeseci doseže 56 milijardi evra, uz rast od skoro 9 odsto, pri čemu "izvoz raste brže od uvoza". Prerađivački sektor i industrijska proizvodnja bilježe rast oko 3 odsto, što ukazuje na dobru međunarodnu tražnju za proizvodima iz Srbije.