Energetski zavisna BIH zbog krize na Bliskom istoku se suočava sa rastom cijena nafte. Problemi mogu biti i veći ako se gasna infrastruktura ne počne graditi. No, za vrijeme domaćeg političkog "rata interkonekcijema" građani od projekata Južne i Istočne interkonekcije čekaju benefite, a strahuju od šteta.
ADVERTISEMENT
Bosna i Hercegovina ima samo jednu gasnu interkonekciju - magistralni gasovod Zvornik- Sarajevo, izgrađen 70-tih godina prošlog vijeka, kroz koji teče ruski gas. Plan je gradnja još najmanje dvije - nove Istočne, koja bi išla od Inđije u Srbiji, preko Bijeljine, Doboja, Banjaluke i Prijedora do Novog Grada. Južna bi išla trasom od Zagvozda u Hrvatskoj do Travnika, sa krakom za Mostar. Da bi gradnja počela, BiH bi trebalo da potpiše sporazume sa Srbijom i Hrvatskom, koje u proceduru upućuje Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Međutim, do potpisivanja ne dolazi zbog političkih blokada.
"Kad Istočna nova interkonekcija bude verifikovana u Predsjedništvu, istog sekunda sam spreman da na dnevni red predložim Južnu interkonekciju. Bez Istočne nove interkonekcije nema Južne interkonekcije", izjavio je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Još prije dvije godine, članovi Željko Komšić i Denis Bećirović u Predsjedništvu BiH su zaustavili realizaciju projekta Istočne nove gasne interkonekcije. Svoj glas uslovili su donošenjem Zakona o gasu BiH, koji je zbog prenosa nadležnosti neprihvatljiv za Republiku Srpsku. I dok političari vode bitke gasnim interkonekcijama, eksperti kažu da nam trebaju obje, i Južna kroz koju bi tekao američki, ukapljeni gas i Istočna sa novim izvorom ruskog, prirodnog gasa.
"Ruski je jeftiniji bez dvojbe. Američki LNG je skuplji 30-40 %, ali nam daje mogućnost da ako nas Rusi, uslovno rečeno, počnu ucjenjivati, da imamo alternativnu opciju. Ne smije se dozvoliti da zemlja i potrošači ostanu bez tako važnog energenta", navodi ekonomista Aziz Šunje.
"Imali bi konkurenciju na tržištu. Za sada nema konkurencije. Konkurencija bi trebala da efektuje rad sa nižim cijenama. Osim toga, ovdje se u Bosni i Hercegovini planiraju i neke plinske termoelektrane i u Republici Srpskoj i Federaciji i one bi za siguran pogon trebale imati dva pravca snabdjevanja, da bi bile sigurne da obavljaju funkciju u tranziciji i zatvaranju termoelektrana na ugalj", navodi Edhem Bičakčić, stručnjak za energetiku.
Južna interkonekcija bi koštala Federaciju BiH oko 400 miliona maraka, a Istočna nova, Republiku Srpsku, oko 490 miliona maraka. Bičakčić kaže da bi nadležni, umjesto uslovljavanjem i blokadama, trebali da se posvete pronalasku izvora finansiranja za ove razvojne projekte.