ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Kako MMF ocjenjuje stanje ekonomije u BiH u ovom trenutku i koje su Vaše prognoze za naredni period?

Tudyka: Uprkos izazovnom okruženju, rast je sa dva posto iz 2023. godine ubrzao na 2,5 posto u 2024. godini. Inflacija je pala sa 6 posto koliko je iznosila u 2023. godini na 1,7 posto u 2024. godini. Međutim, ekonomski izgledi ostaju neizvjesni, projektira se da će realni BDP porasti za 2,4 posto u 2025. godini dok će inflacija ostati povišena.

Euronews BiH: BiH trenutno prolazi kroz najvjerovatnije najtežu političku krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema Vašem mišljenju, ostavlja li to trag na ekonomiji ili pak ne? Ako da, onda molim Vas da pojasnite koji?

Tudyka: Politički zastoj stoji na putu provođenja važnih reformi, kreirajući neizvjesnost koja nikada ne ide u prilog ekonomskom rastu. Eskalacija političkih tenzija mogla bi dodatno povećati ekonomsku fragmentiranost i negativno utjecati na povjerenje investitora i ekonomski rast. Ukoliko se ubrza napredak u pogledu reformi onda bi i konvergencija/približavanje dohotka građana BiH dohotku u EU bila brža.

Tudyka: Trenutno se ne vode razgovori o novom aranžmanu sa MMF-om (Izvor: MMF)

Euronews BiH: Entiteti u BiH imaju različito viđenje u pogledu novog aranžmana s MMF-om. Federacija ističe da nema potrebe za istim, dok je Republika Srpska za novi angažman. Koje su mogućnosti entiteta po ovom pitanju? Može li se novi aranžman zaključiti sa entitetom, a ne BiH?

Tudyka: Država Bosna i Hercegovina je članica Međunarodnog monetarnog fonda i stoga se o aranžmanu sa MMF-om može pregovarati na nivou BiH. Entiteti ne mogu imati posebne aranžmane sa MMF-om. Trenutno se ne vode razgovori o novom aranžmanu sa MMF-om.

Euronews BiH: Koji je prema Vašem mišljenju trenutno najveći problem u BiH, a koji koči brži razvoj bh. ekonomije? Ako takav postoji imate li preporuku kako taj problem prevazići?

Tudyka: Fiskalna politika treba se fokusirati na obnavljanje rezervi i poboljšanje kvaliteta potrošnje. Vlasti bi se trebale suzdržati od daljnjih diskrecionih mjera koje povećavaju deficit i pripremiti interventne planove u slučaju nedostatka finansiranja. Reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne su za postizanje primarnog bilansa koji stabilizira dug. Neophodno je održati valutni odbor i podržati nezavisnost Centralne banke.

Osnivanje fonda za finansijsku stabilnost na nivou zemlje, koji bi olakšao restrukturiranje banaka i osigurao likvidnost u izuzetnim okolnostima, značajno bi ojačalo mrežu finansijske sigurnosti. Reforme koje će se baviti tržištem rada, upravljanjem, korupcijom i digitalizacijom su također od ključnog značaja. Prelazak s uglja na zelenu energiju, zajedno s pripremama za uvođenje EU poreza na ugljik, predstavlja velike izazove u narednom periodu.