Dok zvaničnici iz BiH borave u Vašingtonu, sve su glasnije najave velikih investicija iz Sjedinjenih Američkih Država: od puteva i gasovoda, preko elektrana, do aerodroma. Prema najavama, njihova implementacija mogla bi unaprijediti infrastrukturni i energetski razvoj zemlje. Da li je diplomatska aktivnost bh. političara u posljednje vrijeme dala rezultate ili se radi o već mnogo ranije zacrtanim planovima? Koliko su ti projekti realni i šta bi mogli značiti za Bosnu i Hercegovinu?
ADVERTISEMENT
U najavi veliki infrastrukturni projekti, a na terenu, zbog ugrožene bezbjednosti putnika, put Trnovo-Foča, zatvoren je.
Dok se vozači snalaze po rupama i klizištima, putna infrastruktura BiH privukla je pažnju američkim kompanijama. Građevinski gigant Bechtel izrazio je interes za izgradnju jedne od najzahtjevnijih dionica na Koridoru 5C. I ministar saobraćaja RS imao je sastanke sa Amerikancima.
“Govorili smo o brzoj cesti Bijeljina–Zvornik–Sokolac i o obilaznici oko Banjaluke, koja nam je jako bitna jer je završetkom autoputa Prijedor–Banjaluka predviđeno da petlja bude priključenje tog autoputa na obilaznicu oko Banjaluke. To znači da je završetak i puštanje u rad autoputa Prijedor–Banjaluka uslovljeno izgradnjom obilaznice oko Banjaluke”, izjavio je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.
Istovremeno, Fahrudin Radončić upozorava da je Bosna i Hercegovina u dubokoj međunarodnoj marginalizaciji. Kao izlaz vidi strateške projekte. Otkrio je i da je predložio izgradnju tri hidroelektrane na Drini, kao zajednički projekat BiH i Srbije, uz američki kapital.
“Ono što jeste primjetno sa Trumpovom administracijom, nekako je biznis stavljen u primarno i mir. Ono što me posebno raduje jesu biznis projekti, prije svega Južna interkonekcija”, rekao je Irfan Čengić, načelni opštine Stari Grad Sarajevo.
O Južnoj interkonekciji govori se godinama. Riječ je o gasovodu kojim bi američki prirodni gas, preko Hrvatske, dolazio na domaće tržište. Nedavno se pojavila i informacija o planiranoj izgradnji gasnih elektrana, koje bi bile glavni potrošači tog gasa. Projekat je u poodmakloj fazi, tvrde ekonomski stručnjaci, a diplomatske aktivnosti Republike Srpske, kažu, dale su rezultate.
“Ta investicija će donijeti benefit u boljoj energetskoj bezbjednosti, dovešće to diverzifikacije izvora snadbijevanja gasom i to će rezultirati povoljnihim cijenama gasa jer će dosadašnji dobavljač dobiti konkurenciju i moraće da koriguje svoje cijene ali ono što je najbitnije je da će izvođač, izvjesno da će to biti Bechtel, koristiti radnu snagu BiH, da će angažovati kompanije iz BiH i samim tim doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju RS i BiH”, smatra Siniša Pepić, Stručnjak za ekeonomsku diplomatiju.
Ipak, nisu svi uvjereni da je lobiranje direktno povezano s najavljenim investicijama. Podsjećaju da su najavljivane još tokom predizborne kampanje Donalda Trumpa sa posebnim fokusom na:
“Potreba unapređenja ekonomskog ambijenta na Balkanu I potreba provođenja nekih konkretnih privrednih značajnijih inicijativa. Taj proaktivni odnos je bilo za očekivati, prije svega unutar ekonomije, tj u nekim inicijativama privatnim i političkim, pomiješano, tako da me te incijative ne iznenađuju investicije i u BiH I Srbiji. Što se tiče politike, ovi prostori su ostavljeni na upravljanje EU”, navodi Branko Nešković, diplomata i publicista.
Amerikanci žele i koncesije na dva aerodroma u BiH. U odgovoru za Euronews iz američke ambasade izražavaju podršku najavljenim projektima. Ekonomske aktivnosti ujedno, uvijek znače i strateški uticaj. No, pojedini projekti, za koje su zainteresovani amerikanci su već u tenderima, a raskid postojećih ugovora, značio bi penale.