Povodom Svjetskog dana sigurnosti zaštite zdravlja na radu u okviru Projekta "Karijera i mama", u ponedjeljak je u Banjaluci organizovana konferencija na temu sagorijevanja na radu. Sve učestaliji problem o kojem se nerijetko govori i nedovoljno zna, a od kojeg pati veliki broj radnika. Sindrom sagorijevanja na zvanično je priznat kao profesionalno ob oboljenje koje nastaje na poslu usljed izloženosti radnika mobingu još početkom 2022. godine. Pored bolesti savremenog društva, radnici se bore i sa onim starim, dobro poznatim problemima, poput nedovoljne zaštite radnika na radu, usljed koje, mnogi gube i živote.
ADVERTISEMENT
Laura Izabela se u prošlosti bavila biznisom, danas organizuje konferencije i ukazuje na problem "burnout-a" ili sindroma sagorijevanja na radu. Problem o kojem edukuje druge, kaže, osjetila je na svojoj koži. Kontinuirani stres, neprepoznavanje problema i neadekvatna reakcija uzrok su sagorijevanja. Njena borba s ovim problem nije bila ni malo laka.
"Nekih godinu i po do dvije mi je trebalo da se vratim u kakvu takvu nekakvu normalu, ne na onu tačku u kojoj sam bila prije. Sada opet mogu da se družim s ljudima koji me inače pune bez tog osjećaja društvene anksioznosti koju čovjek ima kada je u nekakvom stanju tolike iscrpljenosti da više nema snage da se druži s ljudima koji su mu sastavni dio života," ističe Izabela Laura, organizatorka i voditeljka konferencije.
Ključno je, kaže, prepoznati dio lične odgovornosti, kako bismo zaštitili sebe ali i potražili pomoć kada je potrebna. Neophodno je raditi na sebi, znati postaviti granice jer briga o sebi nije samo naše pravo već i obaveza. Zdrav biznis, danas, traži zdravog radnika.
"Održivo zaposlenje, održivo radno mjesto, održivi biznis kada ste preduzetnik to je maraton, nešto što traje. A da biste mogli izdržati maraton, vi morate imati dobru taktiku dobru strategiju kako ćete sve to zajedno skupa nekako proći. Tako da otvaranje tih perspektiva, edukacija i promjena prakse koja nema smisla u 2025. godini u kojoj imamo i umjetnu inteligenciju, koja će uveliko promijeniti način na koji mi radimo," navodi organizatorka.
Dok svijet bruji o mogućnostima umjetne inteligencije, o sagorijevanju na radu u BiH još uvijek se "stidljivo govori". Bolest današnjice je kažu učesnici konferencije, sveprisutna.
"Smatramo da su radnici u javnom sektoru izloženi sagorijevanju zbog političkih pritisaka neposrednih rukovodilaca, gdje oni ne mogu da se odupru, ne znaju kako da odgovore tim zahtjevima. Zadatak Sindikata uprave RS je da u narednom periodu pripremi set edukativnih radionica koje ćemo raditi i promovisati ovu modernu bolest današnjice. Kroz projekat 'Karijera i mama' nama je prvenstveno cilj da uspostavimo balans između privatnog i poslovnog života, jer živimo u takvom društvu gdje većinom žene kada završe sa svojim radnim zadatkom na poslu kada dođu kući preuzimaju novu smjenu od osam sati," rekao je Božo Marić predsjednik Sindikata uprave RS.
Posebna pažnju sindikalci će, kaže Marić, posvetiti psihosomatskim poremećajima koji nastaju zbog neadekvatnih uslova rada.
"Evo danas smo imali ovdje predstavnike odnosno radnike centara za socijalni rad, koji rade izuzetno specifične poslove. Govorim o tome da su oni učesnici u brakorazvodnim parnicama, mirenjima i dodjeli djece. To je u Bosni i Hercegovini još tabu tema o kojoj ljudi smatraju da je sasvim normalno da vi radite tako, ne znaju da prepoznaju da se zaista radi o sagorijevanju i da postoji lijek i za to, da možemo neke stvari preduhitriti i, na kraju krajeva, ukoliko budemo širili svijest o tome da moramo sasvim normalno prihvatiti da psiholog i psihoteraputi postanu naša svakodnevnica, kada osjetimo potrebu da se nalazimo u jednoj takvoj situaciji" zaključio je Marić.
Tokom prošle godine u oblasti zaštite na radu izvršeno je 1.093 kontrole, od čega je 434 bilo sa utvrđenim propustima, podaci su Inspektorata RS. U istom vremenskom periodu registrovane su 93 teže povrede na radu. Među najrizičnije djelatnosti ubrajaj se građevinarstvo, elektroprivreda, šumarstvo i drvna industrija u kojima se kontinuirano dešavaju povrede na radu. Tako je tokom 2024.godine, zabilježeno deset povreda na radu ali sa smrtnim ishodom.
Zaštita zdravlja na radu jedno je od osnovnih prava radnika. Pored činjenice da je ova oblast zakonski uređena, stanje zaštite zdravlja na radu, kažu iz Saveza sindikata RS nije na zadovoljavajućem nivou.
"Problem predstavlja činjenica da se veliki broj povreda na radu ne prijavljuje, da se povrede dešavaju zbog nepreduzimanja zaštitnih mjera od strane poslodavca naročito tamo gdje imamo neprijavljene radnike i gdje su angažovani podizvođači radova. Ono što zabrinjava je činjenica da niko ne odgovara u slučaju teže povrede na radu ili povrede na radu sa smrtnim ishodom. Smatramo da se to u zakonskoj regulativi mora izmijeniti kao i određene stvari u vezi sa sankcijama koje su često za poslodavca i stimulativne," pojašnjava Aleksandra Jakšić, stručni saradnik za zaštitu zdravlja na radu u Savezu sindikata RS.
Nepohodno je, podsjećaju iz Saveza sindikata RS provođenje adekvatnih i preventivnih mjera zaštite na radu kao i osposobljavanje radnika za bezbjedan i zdrav rad.