Loader
Loader
Pronađite nas

"Ljudi ne razmišljaju o bolesti, dok im se ne dogodi": U Bosni i Hercegovini donorsku karticu ima 80.000 građana

Roditelji djece sa smetnjama u razvoju u Banjaluci protestovali zbog ukidanja naknade

    Javno zdravstvo u Federaciji BiH je sve slabije, privatne bolnice u zamahu

    Doktor (Izvor: Pixabay)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    U Tuzli je ove sedmice otvorena prva Opća privatna bolnica na području Tuzlanskog kantona.

    ADVERTISEMENT

    Riječ je o medicinskoj ustanovi koja, zajedno s još pet privatnih zdravstvenih ustanova, ima potpisan ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja TK.


    Zavod tim ustanovama plaća pružanje usluga koje građani, zbog dugih lista čekanja, ne mogu obaviti u javnim zdravstvenim institucijama. Postavlja se pitanje – je li ovo ispravan smjer i budućnost našeg zdravstvenog sistema ili svjesno slabljenje javnog sektora, s obzirom na to da problem lista čekanja i dalje nije riješen?


    Privatni zdravstveni sektor intenzivno se razvija posljednjih godina. Istodobno se uspostavlja saradnja između javnog i privatnog sektora, pa tako osiguranici Zavoda zdravstvenog osiguranja neke usluge mogu besplatno dobiti i u privatnim ustanovama.


    Trećina prihoda preko Zavoda


    "Trenutno u našem portfelju usluge koje pružamo pacijentima putem Zavoda čine otprilike jednu trećinu ukupnih prihoda. Imamo vrlo uspješnu saradnju s kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, kao i s Saveznim zavodom za zdravstveno osiguranje i reosiguranje", objašnjava Almir Majstorović, generalni direktor "Plava Medical Group", piše BHRT.


    Iz budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja TK godišnje se u privatni zdravstveni sektor usmjeri gotovo 4,5 miliona konvertibilnih maraka.


    "U posljednjih 15 godina ZZO sklapa ugovore s privatnim zdravstvenim ustanovama za dijagnostičke pretrage poput CT-a, magnetne rezonancije, oftalmoloških pregleda, papa testa, mamografije, kao i za usluge koje se smatraju deficitarnima, a definira ih Ministarstvo zdravstva", kaže Riad Kurtalić, glasnogovornik ZZO TK.


    Privatne zdravstvene ustanove sve se više percipiraju kao dopuna javnim uslugama.


    Iz Zavoda ih vide kao sredstvo za smanjenje lista čekanja i rasterećenje javnog sektora.


    Ko si može priuštiti liječenje


    Građani, međutim, ovo doživljavaju i kao preusmjeravanje javnog novca u privatni sektor, u kojem često rade doktori zaposleni i u javnim ustanovama, dok se liste čekanja ne rješavaju sistemski.


    Dr. Milan Todorović, nakon 13 godina rada u bolnici "Sveti vračevi" u Bijeljini, prešao je u privatnu opću bolnicu "Plava Medical Group" u Tuzli, navodeći mogućnosti stručnog usavršavanja, uvođenja novih procedura i konačno – koristi za pacijente, kao razloge prelaska.


    Ipak, smatra da samo snažan javni zdravstveni sistem može osigurati i snažan privatni sektor, ali i jednak pristup liječenju za sve pacijente.


    "Problem u našem javnom zdravstvu je u velikom broju pacijenata, preopterećenim ambulantama i dugim listama čekanja. U privatnom sektoru to nije slučaj. Mi koji se bavimo određenim područjima medicine, konkretno proktologijom, znamo da pacijenti traže objašnjenja, žele da im se posveti vrijeme, a mi im to možemo omogućiti", kazao je Todorović.


    Ostaje pitanje: ko od pacijenata si može priuštiti liječenje u privatnom sektoru i hoće li temeljno ljudsko pravo – pravo na liječenje – postati, ili je već postalo, privilegija ako se javni zdravstveni sistem ne ojača, a doktori iz njega nastave odlaziti?

    Možda će vam se svidjeti