ADVERTISEMENT

Cilj protesta je iskazivanje nezadovoljstva zbog ukidanja naknade za roditelje-njegovatelje nakon navršenih 30 godina djeteta, te poziv na izmjene i dopune Zakona o dječijoj zaštiti RS.

"Ne možemo više dopustiti nepravdu i diskriminaciju nad nama i našom bolesnom djecom koju nam RS radi godinama. U Federaciji BiH je taj isti zakon potpuno drugačiji", poručila je je članica UG Glas tišine Bobana Miljević.

U Banjaluci je pokrenuta inicijativa za izmjene i dopune Zakona o dječjoj zaštiti, a koja se tiče statusa roditelj-njegovatelj. Inicijativu pokreće upravo Udruženje roditelja Glas tišine iz Banjaluke i Udruženje za pomoć MNRL Gradiška.

Sve više majki gubi pravo na naknadu

S obzirom na sadašnja zakonska rješenja kojima su ograničena prava roditelja njegovatelja i činjenica da pojedina zakonska rješenja diskriminišu prava djece/osoba sa invaliditetom koja trebaju 24 sata brigu i njegu druge osobe, pokrenuta je inicijativa s ciljem izmjena i dopuna Zakona o dječjoj zaštiti u dijelu koji se odnosi na status roditelja-njegovatelja, piše BHRT.

U protekle tri godine sve više majki djece sa smetnjama u razvoju gubi pravo na naknadu roditelj-njegovatelj. Majke ostaju bez ovog prava jer im djeca pohađaju školu ili su korisnici dnevnih centara.

Sistem socijalne i dječije zaštite u RS prepoznaje i uvažava specifičnost položaja djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica kao najosjetljivijih kategorija i pruža im neophodnu podršku, saopćeno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

Iz Ministarstva navode da sa pažnjom prate izjave u vezi sa pravom roditelj-njegovatelj/njegovatelj, te konstatuju da se iznose nepotpune informacije, a istovremeno neke činjenice zanemaruju, što, kako dodaju, nije za dobrobit sistema dječije i socijalne zaštite, koji pruža različite vidove podrške hiljadama korisnika.

Ministarstvo: Učinjeni ogromni pomaci

Svjesni činjenice da je teško dosegnuti nivo stoodstotnog ispunjenja svih očekivanja, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite podsjeća da su posljednjih godina učinjeni ogromni pomaci i izdvojena značajna sredstva za unapređivanje prava i podršku porodicama, a da se prava ostvaruju u skladu sa zakonom.

U Ministarstvu navode da se u saradnji i po zahtjevima saveza i udruženja koji okupljaju osobe sa invaliditetom i djecu sa smetnjama u razvoju, kao i u razgovorima i sa neformalnim grupama roditelja, u kontinutitetu radi na unapređenju i proširenju njihovih prava i iznalaženju sistemskih rješenja u interesu djece.

Republika Srpska je, navode u Ministarstvu, među prvima uveo pravo na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju od januara 2020. godine, a potom i značajno povećao iznos sa prvobitnih 100 KM na 650 KM, što je upravo rezultat saradnje sa savezima i udruženjima koja okupljaju osobe sa invaliditetom.

Prilikom uvođenja ovog prava, dodaju, ono je zajednički definisano kao važan iskorak prema osobama sa najtežim oblicima invaliditeta i podrška njihovim porodicama, te stoga nije svim osobama koje su potpuno zavisne od tuđe njege i pomoći potrebna i posebna njega, odnosno cjelodnevna njega koju podrazumijeva pravo na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju.

U Ministarstvu ističu da porodice u sistemu socijalne i dječije zaštite u RS-u ostvaruju brojna prava, a da je pravo na naknadu roditelju-njegovatelju/njegovatelju specifično pravo, koje podrazumijeva posebnu cjelodnevnu njegu.

Njega u kućnim uvjetima

"To znači preduzimanje medicinskih i nemedicinskih radnji od roditelja-njegovatelja 24 sata dnevno. Posebna njega je isključivo njega koja se pruža u kućnim uvjetima i predstavlja podršku porodici radi prevencije smještaja u ustanovu socijalne zaštite", pojašnjavaju u resornom ministarstvu.

Navode i da je tokom razgovora sa roditeljima i predstavnicima udruženja nedvosmisleno rečeno da je to pravo specifično i namijenjeno roditeljima koji njeguju dijete sa najtežim oblicima smetnji i da, kao takvo treba da bude ostvareno jednakopravno i dosljedno primijenjeno od strane stručnih komisija i Javnog fonda za dječiju zaštitu.

"Kada je u pitanju pravo na naknadu roditelju-njegovatenju/njegovatelju, ističemo da se ne može govoriti o bilo kakvom ukidanju prava ili uslovljavanju roditelja i djece, već je riječ isključivo o dosljednom provođenju zakona", naglašavaju u Ministarstvu.

Subjekti socijalne i dječije zaštite, napominju u Ministarstvu, prolaze i stručne obuke, kako bi se osigurala vjerodostojna primjena ovih prava, u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcionisanja (MKF), što očekuje i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS.

Uz podršku Unicefa u Bosni i Hercegovini, kako dodaju, Ministarstvo intenzivno radi na detaljnoj pripremi reforme sistema procjene, praćenja i upućivanja djece sa smetnjama u razvoju u RS, u skladu sa najboljim svjetskim standardima.

Time se, ističu, radi na unapređenju sistema procjene i upućivanja, a to podrazumijeva i uključivanje roditelja djeteta od samog početka procjene.

Ostvarivanje prava po više osnova

Pravo na naknadu roditelju-njegovatelju proističe iz Zakona o dječijoj zaštiti, što podrazumijeva uzrast do 30 godina, a djeca sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u RS najveći dio svojih prava ostvaruju na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti, tokom cijelog života, odnosno i nakon 30. godine.

Na taj način, brojne porodice u RS ostvaruju prava iz sistema socijalne i dječije zaštite po više osnova, istovremeno, a uvođenje prava na naknadu roditelju-njegovatelju nijedno od tih prava nije isključilo.

Porodice sa djecom sa poteškoćama u razvoju, dodaju iz Ministarstva, pored naknade roditelju-njegovatelju, imaju i pravo na ličnu invalidninu od 238 KM, pravo na dodatak za pomoć i njegu druge osobe od 308 KM i pravo na uvećani dječiji dodatak od 208 KM.

U Ministarstvu podsjećaju i na pravo na uvećan dječiji dodatak dok se djeca školuju, refundaciju naknade plaće za rad sa polovinom radnog vremena za roditelje djece sa smetnjama u razvoju, kao i pomoć i podršku koju pružaju razna udruženja građana koja se finansiraju iz budžeta RS, općina i drugih izvora.

Interen je u prvom redu unapređivanje usluga

Istovremeno, dodaju, jedinice lokalne samouprave, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, također mogu svojom odlukom, u skladu sa potrebama stanovništva, utvrditi i druga prava i usluge za svoje građane.

"U razgovoru sa predstavnicima Ministarstva, roditelji su naglasili da je u interesu djece sa poteškoćama u razvoju u prvom redu unapređivanje usluga, poput dnevnih centara i slično, jer su one te koje najviše unapređuju kvalitet života porodice sa djetetom sa smetnjama u razvoju", navode u saopćenju.

S tim u vezi, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS apeluje da se lokalne zajednice, u skladu sa svojim nadležnostima, aktivno uključe u pružanje podrške ovim porodicama, te omoguće usluge dnevnih centara koje roditelji traže.