ADVERTISEMENT

U međuvremenu se, zbog sukoba između Irana i Izraela, najavljuje značajan skok cijena nafte.

O životnom standardu i ekonomskim kretanjima razgovarali smo s Edinom Pašićem iz Udruženja potrošača Kantona Sarajevo.

Euronews BiH: Gospodine Pašiću, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za gotovo 9 posto. Koliki je to stvarni udar na standard građana?

Pašić: Pa pazite, svako povećanje cijena predstavlja definitivno udar na životni standard građana. Jedan od razloga je što, prema podacima kojima raspolažemo, u Bosni i Hercegovini još uvijek nije jasno na koji način se potrošači uključuju u ekonomske procese i kako sa svojim primanjima mogu zadovoljiti svakodnevne potrebe za hranom i drugim osnovnim potrepštinama. Potrošačka korpa, koja treba da odražava osnovne potrebe domaćinstava, pokazuje da je povećanje cijena značajno i da je nejasno kako građani uspijevaju da opstanu. Trenutno je u fokusu situacija na svjetskom tržištu, gdje je cijena nafte porasla za više od 12%, dostižući najviši nivo od kraja januara. Trgovci se pribojavaju poremećaja u isporukama s Bliskog istoka, gdje je došlo do eskalacije sukoba. Iran bi, nakon napada Izraela, mogao da zatvori Hormuški moreuz, što je ključna tačka za transport nafte.

Euronews BiH: Šta bi se u tom slučaju moglo desiti na domaćem tržištu?

Pašić: Ako dođe do zatvaranja Hormuškog moreuza, to bi moglo značiti dodatno poskupljenje nafte. Međutim, kada govorimo o cijenama koje su trenutno porasle, to je za sada zanimljivo samo onima koji trguju naftom i prate promjene na svjetskom tržištu. Ne bi trebalo automatski da dođe do poskupljenja goriva u Bosni i Hercegovini, jer je trenutna situacija još uvijek svježa i dešava se u veoma kratkom vremenskom okviru. Ne bi trebalo da se to odrazi na realne cijene na našem tržištu. Uvoznici već imaju ugovorene količine i postoje zalihe koje se nabavljaju po prethodnim cijenama, tako da ne očekujem da će odmah doći do povećanja cijena goriva zbog ovih najava. Međutim, postoji opasnost da će pojedini trgovci iskoristiti situaciju da neopravdano povećaju cijene goriva, iako za to ne postoji stvarni razlog.

Euronews BiH: Znači, ako situacija eskalira i cijena barela pređe sto dolara, mnogi strahuju da će cijena litre goriva u BiH ponovo dostići tri konvertibilne marke. Da li postoji opravdan strah?

Pašić: Slušajte, tu ima mnogo "ako". Teško je predvidjeti šta će se zaista desiti. Ukoliko dođe do rata širih razmjera, poput situacije u Ukrajini, onda možemo govoriti o ozbiljnoj krizi. Ali sada ništa ne ukazuje na to da bi se takav scenario mogao dogoditi. Tada, kada je riječ bila o Ukrajini, postojala je jasna opasnost i posljedice su bile vidljive. Međutim, sada govorimo o mogućim najavama, i to u vremenskom okviru od samo nekoliko dana. Zbog toga zaista nema potrebe širiti paniku niti donositi preuranjene zaključke. Neozbiljno je i neodgovorno plašiti građane ako nemate konkretne dokaze da će cijene zaista skočiti.

Euronews BiH: Ekonomisti također naglašavaju da je nezahvalno govoriti o poskupljenjima, ne samo nafte nego i plina, jer još uvijek postoje zalihe koje su nabavljene po starim cijenama i koje će trajati narednih mjesec dana. Ko zapravo kontroliše taj sistem i koja je realna cijena nafte s obzirom na naš standard?

Pašić: Realna cijena nafte nije nešto o čemu mogu direktno govoriti. To određuje tržište. Ako postoji zdrava konkurencija, cijena koja se formira na tržištu bi trebalo da bude realna. U Bosni i Hercegovini kontrolu imaju uvoznici koji prijavljuju cijene nadležnim institucijama, a zatim se te cijene objavljuju putem službenih aplikacija koje su dostupne građanima. Federacija BiH ima aplikaciju putem koje građani mogu pratiti kretanje cijena goriva. Na osnovu toga mogu donijeti odluku gdje će i kada kupiti gorivo. Međutim, pitanje je ko sve ima kontrolu nad tim podacima i koliko su oni transparentni. Što se tiče zaliha, kada je u pitanju plin u Evropskoj uniji, one su bile obezbijeđene još u septembru 2023. godine. Zbog toga se na tržištu EU nije osjetio toliki udar. To, nažalost, nije slučaj sa BiH.

U BiH postoji firma koja bi trebalo da obezbijedi strateške rezerve energenata, ali nije poznato da li ona zaista funkcioniše. To ostaje velika nepoznanica. Također, ne postoje jasni mehanizmi kako država upravlja tim zalihama u kriznim situacijama. Nažalost, nemamo uspostavljen sistem koji bi omogućio stabilizaciju cijena goriva i energenata kroz pravovremenu reakciju države. Postoje načini, kao što su državni terminali i rezerve, ali do sada nije poznato da su one adekvatno iskorištene.

Trenutno nemamo mogućnost da se na odgovarajući način postavi normativno tržište, i to je jedan od velikih problema. Ne možemo ublažiti udar niti preduzeti konkretne mjere jer nemamo fizičke zalihe nafte koje bi mogle biti puštene na tržište po nižim cijenama kada dođe do poremećaja.

To znači da u situaciji kada cijene skoče, ne možemo iskoristiti sistemsku prednost trgovanja naftom i zarađivati na tom osnovu kako bismo kasnije mogli iznivelisati cijene u određenom periodu. Takav sistem kod nas trenutno ne funkcioniše, a upravo bi to bio najbolji način da se ublaže posljedice kratkoročnih šokova koji se dešavaju na tržištu.

Nemamo zalihe. Ne znamo da li terminali uopšte funkcionišu. Ne znamo šta se dešava i ko će preuzeti odgovornost. Ipak, to bi bio jedan od načina da se zaštite građani – da država ima rezerve koje može pustiti u opticaj kako bi ublažila udar u slučaju da cijena nafte naglo skoči. Tako bismo izbjegli da cijene odmah rastu, sve dok se situacija ne stabilizuje.

Cijeli intervju pogledajte u video snimku.