Krompir, pa još glamočki i iz epruvete, proizveli su prvi put naučnici Instituta za genetičke resurse banjalučkog Univerziteta. Autohtona biljna sorta iz laboratorije nakratko je zasjenila poznati glamočki krompir sa zasijanih njiva na zapadu Bosne i Hercegovine. Ne samo krompir već i bijeli luk, te jagode planiraju uzgajati na Institutu, a sve kako bi se zaštitila domaća izvorna sjemena.
ADVERTISEMENT
U teglici otpočinje proces mikropropagacije. Uz idealne klimatske uslove te potrebne nutrijente u podlozi iz malog zametka nastaje biljka krompira.
Naknadno i sama krtola, koja je, iako proizvedena u laboratorijskim uslovima, još zdravija, hemijski čistija od one iz polja.
Vođa tima u Institutu za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci kaže da je uzgoj glamočkog krompira redovna, ali dugotrajna aktivnost.
"Glamočki krompir je u našim laboratorijama više od 10 godina. U ovoj godini smo pokrenuli aktivnosti na iznošenju tog proizvedenog materijala u ovim teglicama u polje. Dobili smo prve krtole koje su potvrđeno bezvirusne i zdrave i mogu se koristiti kao kvalitetan sjemenski materijal u proizvodnji (...) Pogledajte ovu biljku koju prenosimo u polje. Moram da naglasim da ne možete ovo iz idealnih uslova odmah da prenesete. Vršimo proces aklimatizacije u posebnim komorama", kaže Mirela Kajkut Zeljković, vođa projekta na Institutu za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci.
Krompir iz laboratorije odjeknuo je kao bomba u medijima i nakratko preuzeo naslovne strane od političara. Ovakvih projekata bilo bi još više da su ulaganja u nauku veća. Mogu proizvesti i sjemena voća s drugih podneblja, poput banana.
"Uključujući i ljekovito, aromatično bilje, različito cvijeće. Imamo ovdje luk, krompir, u planu nam je da uvedemo malinu, jagodu, vinovu lozu", kaže David Ducanović, inženjer poljoprivrede.
Ekipi Euronewsa su pokazali i banku biljnih gena, u kojoj se čuva više od 2000 različitih sjemena, industrijskog bilja, žitarica, ljekovitog i aromatičnog bilja. Dio domaćeg sjemenskog blaga pohranjen je u globalnoj Svalbard banci gena u Norveškoj. Trezor u vječitom ledu na sjeveru Evrope čuva osnovne prehrambene proizvode, naučnici se šale, za slučaj apokalipse.
"Znanje je uvijek u modi", kaže mlada saradnica Sonja.
"Iskreno, ja sam najsretnija kada sam u laboratoriji, to moram da priznam. Čovjek radi nešto plemenito, a isto tako je vrlo zanimljiv posao, koji nosi i neke druge stvari", dodaje Sonja Umičević, koja ponosno ističe da je završila multidisciplinarni studij Poljoprivrednog, Šumarskog i Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci.
Ujedno i poziva mlade da se okrenu prirodnim naukama.
