Veliki broj građana Bosne i Hercegovine bolje uslove za život potražio je u inostranstvu. Ipak, njima je i dalje potrebna pomoć u rješavanju različitih obaveza i želja u domovini. Od organizacije različitih događaja, pravnih usluga, preko frizera i stomatologa, do rezervacije avionskih karata. Nekada su za to u pomoć priskakali poznanici i rodbina, danas je to biznis, a oni koji se njime bave imaju pune ruke posla.
ADVERTISEMENT
Od avionskih karata, preko frizera i zubara, do košenja trave ispred kuće, dijaspora danas sve obaveze u domovini završava na daljinu. Nekada preko rođaka i komšija i molbe za uslugu, danas preko profesionalnih posrednika. Jedna od onih koja je od toga napravila biznis je i Milica iz Banjaluke.
„Potreban vam je neki dokument, održavanje imovine, imate roditelje ovdje, recimo, koje treba odvesti ljekaru, treba im donijeti namirnice, treba vam nasljedstvo, treba vam kako da dođete do notara, do advokata, možda želite da napravite neku turističku turu po BiH pa ne znate gdje da se obratite, neke usluge iz medicinskog turizma, možda želite neki estetski zahvat“, kaže Milica Jovičić, vlasnica platforme "Dijaspora servis BiH".
Za dijasporu, Milica je veza sa domovinom. Uz nekoliko klikova i poziva, njihove obaveze i želje budu ispunjene i prije nego što stignu kući, ili čak bez dolaska. Razlozi su jednostavni: praktičnost, niže cijene i, ono najvažnije, povjerenje.
„Za neke usluge mogu reći da su kod nas bolje, ne za sve, ali što se tiče ovog ekonomskog dijela i finansijske ponude, ona je definitivno pristupačnija. Ali takođe, stvar je povjerenja. Dolazite kod vaših ljudi, evo, naprimjer psihoterapija koja je u posljednje vrijeme vrlo tražena, što je i razumljivo. Ljudi se bore sa nostalgijom, pa je lakše da to objasnite na maternjem jeziku“, dodaje Milica.
Između ostalih, frizeri su jedna od prvih adresa kada bh. dijaspora stigne kući. Šišanje, feniranje, farbanje, u odnosu na domove u inostranstvu, sve u pola cijene. No, promet i gužvu dijaspora ne pravi samo zbog novca.
„Mi smo oduvijek bili puno kvalitetniji nego ljudi koji rade takve vrste usluga u Evropi i nekako smo uvijek ozbiljnije pristupali tim nekim stvarima. Mislim da smo mi imali dobar obrazovni sistem koji je proizveo jako dobru radnu snagu“, poručuje Žana Arsić, frizer i predjsednik Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.
Pa tako bh. dijaspora ne dolazi samo na odmor. Dolazi sa spiskom obaveza. No, kada tačno u toku godine, nema više pravila.
Ljetni mjeseci i vrijeme praznika nekada su bili rezervisani za dijasporu. Danas bilježi se kontinuiran dolazak tokom cijele godine. Kraće, a češće.
Nema zvanične brojke koliko ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine danas živi u dijaspori. Procjene govore – najmanje dva miliona. Klik, poziv, račun, moderna veza sa domovinom danas vrijedi milijarde. Da dijaspora ima ključnu ulogu u ekonomiji BiH, najbolje pokazuju novčane doznake iz inostranstva, koje su prošle godine dostigle rekordnih četiri milijarde maraka.