Glamočko polje, područje je poznato po jednoj od najkvalitetnijih sorti krompira u regionu. Glamočki krompir nosi i oznaku zaštićenog geografskog porijekla, a proizvođači vjeruju da bi mogao postati i premium proizvod na širem tržištu. Kako tradicija, nauka i nove tehnologije mogu unaprijediti njegovu proizvodnju, provjeravala je ekipa Euronews-a u Glamoču.
ADVERTISEMENT
Na skoro hiljadu metara nadmorske visine prostire se široko Glamočko polje. Ovdje krompir nije samo poljoprivredna kultura, on je dio tradicije koju njeguje gotovo svako domaćinstvo. Glamočki krompir odavno je prepoznat po kvalitetu, a danas nosi i oznaku zaštićenog geografskog porijekla, što znači da se može proizvoditi isključivo na ovom području.
Sa proizvođačem Nikolom Srdićem obilazimo njegove zasade. Dok hodamo kroz polje, pokazuje nam gdje krompir raste, ali i kako se kasnije čuva u tradicionalnim trapovima.
No, zašto je glamočki krompir toliko poseban?
“Taj kalijum je osnovna jedinica koja daje kvalitet krompiru. Hemijskim analizama pokazalo se da glamočki krompir ima najveću količinu suve tvari u odnosu na krompir proizveden u drugim područjima. I to je ono što izdvaja, znači ima te dosta suve tvari i on može da traje”, kaže Srdić.
Upravo zbog tih karakteristika, proizvođači smatraju da glamočki krompir ima potencijal da postane premium proizvod i na širem tržištu. Prošle godine zasijano je oko 70 hektara, iako se procjenjuje da je ukupna proizvodnja i do 200 hektara.
Proizvede se stotine tona krompira, ali proizvođači vjeruju da bi, uz bolju organizaciju i otkup, proizvodnja mogla biti znatno veća, i do 500 hektara zasada.
“Prilikom prodaje da ga pozicioniramo na jednu poziciju da je vidljiv za oko i prepoznatljiv u tržnim centrima i u trgovinama. Sad za sad, to je borba na tržištu za dokazivanje tog brenda. Kada bi imali taj sistem i obezbijeđen otkup, kada bi se pojavio investitor koji bi mogao da pokupi taj krompir sa tržišta i da ga on sačuva i plasira u pravom momentu na tržište, i on bi imao zaradu, i mi bi mogli da podignemo nivo proizvodnje”, navodi Srdić.
Da bi proizvodnja bila modernija i efikasnija, u Glamočkom polju uskoro će biti instaliran i mobilni solarni sistem za nadzor usjeva, koji koristi vještačku inteligenciju za praćenje stanja na poljima. Cilj je da se pokaže da savremene tehnologije imaju mjesto i na njivama.
“Cilj je da poljoprivredni proizvođači na svoje mobilne telefone ili na računare, preko naše platforme na koju ćemo to sve postaviti, dobijaju korisne informacije, proste poruke tipa: nedostatak vode, nutrijenata u zemljištu, neko oboljenje, sa preporukama u kom pravcu treba ići u rješenje tog problema”, kazao je Petar Gvero, profesor na Mašinskom fakultetu u Banjaluci.
Uz savremene tehnologije, važnu ulogu u razvoju proizvodnje ima i nauka. U saradnji sa Institutom za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci, naučnici su prvi put proizveli krompir iz epruvete, kako bi se sačuvala domaća izvorna sjemena.
Proizvedeni materijal biće iznesen na polje, a prve krtole već su pokazale odlične rezultate. Potvrđene su zdrave i bez virusa, što ih čini kvalitetnim sjemenskim materijalom za buduću proizvodnju.