Počeo je konkurs za upis u javne vrtiće u Banjaluci, a novi pravilnik donosi izmijenjen sistem bodovanja. Iako su kriterijumi prošireni, broj mjesta i dalje je ograničen, pa ni veći broj bodova ne znači siguran upis. Roditelji, u međuvremenu, računaju troškove i čekaju ishod, dok se liste čekanja ponovo pune. U Sarajevu sa druge strane, kako tvrde nadležni, postoje i slobodna mjesta u sistemu javnih vrtića.
ADVERTISEMENT
Papiri u rukama. Nova prijava, nova nada.
Slaviša Račić drugi put pokušava da upiše dijete u javni vrtić. Dvoje djece već pohađa državni, a treće ide u privatni. Mjesečno ga košta 500 maraka. Kaže, vrtić je postao jedna od najvećih stavki u kućnom budžetu.
"Kod nas ovdje kao super je biti višečlana porodica, imati djece, ali niko se ne pita da li ta djeca imaju šta da jedu, trudimo se maksimalno, mislim da bi nam državni vrtić mnogo olakšao finansijski jer to je četiri puta jeftinije nego što sada plaćamo, s tim da smo i supruga i ja u kreditima, radimo po dva posla", poručuje Slaviša Račić, roditelj.
Dok jedni računaju troškove, drugi bodove.
Novi pravilnik donosi drugačiji sistem bodovanja. Prednost imaju djeca iz višečlanih porodica, djeca koja su ranije ostala ispod crte, kao i porodice koje ispunjavaju određene socijalne i zdravstvene kriterijume. Boduje se i zaposlenost roditelja.
Ni to ne garantuje mjesto. Prošle godine ispod crte ostalo je oko 2.500 djece. Ove godine ne raspolaganju je 600 mjesta.
"Najveću prevagu nosi lista čekanja, ako neko preda zahtjev čim se dijete rodi, sabiraju se ti bodovi, u smislu jedan mjesec jedan bod, na to se dodaje ako neko izašao na jedan konkurs, a nije prošao na tom konkursu zadnjem dobija 10 dodatnih bodova. Drugo ili treće dijete u porodici, roditelji su već upoznati sa procedurom i kraće čekaju nego roditelji koji prvo dijete dobiju. Ti roditelji malo duže čekaju. Neki dočekaju i treći konkurs da nisu prošli, ali u pravilu je to uvijek neki drugi konkurs da roditelji prođu sa djetetom", kaže Petar Jokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka.
Javni vrtić u Banjaluci košta 210 maraka, dok se privatni kreću od 450 do 650 maraka. Grad trenutno subvencioniše 150 maraka po djetetu, odnosno 350 za dvoje, a najavljeno je povećanje na 200 maraka, uz primjedbe roditelja na kašnjenja isplata.
U Sarajevu, sa druge strane, javni vrtić košta oko 160 maraka. Privatni u sistemu sufinansiranja Vlade KS kreću se uglavnom između 500 i 600 maraka, dok pojedini van sistema prelaze tu cifru. Subvencija iznosi 220 maraka za cjelodnevni I 150 za poludnevni boravak.
Program Vlade KS propisuje maksimalna poskupljenja za ulazak u sistem sufinansiranja.
Iz JU "Djeca Sarajeva" koja upravlja javnim vrtićima u KS, objašnjavaju razliku između slobodnih mjesta i listi čekanja.
"Slobodnih mjesta u JU Djeca Sarajeva ima, skoro 200 mjesta je trenutno prazno. Liste čekanja su nešto što roditelj želi da upiše dijete u određeni vrtić ali trenutno u tom vrtiću za to nema mjesta", kaže Senada Jusić Dučić, predsjednik Odbora JU "Djeca Sarajeva".
Ukupni trošak po djetetu u javnim vrtićima u Sarajevu u prosjeku iznosi oko 700 maraka. U Banjaluci je taj iznos nešto niži i kreće se oko 600 maraka. Roditelji u Banjaluci godinama ukazuju na neujednačeno izdvajanje iz budžeta za boravak djece u predškolskim ustanovama. U Kantonu Sarajevu registrovan je 41 javni vrtić, dok ih je u Banjaluci 32. Broj privatnih vrtića u oba grada kreće se između 30 i 40.
I pored postojećih kapaciteta, mjesta je ponekad nedovoljno. Zbog čega se u Banjaluci godinama kao dugoročno rješenje navodi izgradnja novih vrtića, ali bez vidljivih pomaka u praksi.