Predsjedavajuća Predsjedništava BiH Željka Cvijanović rekla je tokom obraćanja u Savjetu bezbjednosti UN-a da je Christian Schmidt u srcu stalne krize u BiH, te je, između ostalog, pozvala Savjet bezbjednosti da zakaže formalno glasanje o njegovoj potvrdi.
ADVERTISEMENT
Ona je rekla da je rezultat mnogobrojnih dekreta koje je Schmidt protivpravno nametnuo od kada je kročio u BiH nije "kohezivnija" BiH, nego duboko polarizovano društvo koje teško može opstati uz strano uplitanje takvog vida i intenziteta.
Cvijanovićeva je navela da danas obraća u svojstvu srpskog člana Predsjedništva, funkciju na koju su je izabrali građani Republike Srpske, jednog od dva konstitutivna entiteta koji čine BiH.
“Dejtonski sporazum nije bio savršeno rješenje, ali je bio čin hrabre diplomatije koji je uspostavio ravnotežu između tri naroda i dva entiteta u okviru jedne države. Taj sporazum je bio – i danas je - pravno obavezujući međunarodni ugovor, upisan u anale ovog savjeta”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da Schmidt djeluje na osnovu takozvanih bonskih ovlašćenja, koja nisu sadržana ni u jednom pravno obavezujućem međunarodnom instrumentu. Podsjeća da ga je izabrao Savjet za implementaciju mira (PIC).
“Neki tvrde da je dovoljno što je PIC ‘obavijestio’ Savjet o svom izboru, te da potvrda nije neophodna. Međutim, da je glasanje na Savjetu smatrano nepotrebnim, Aneksom deset nikada ne bi ni bilo traženo. Aneks deset, takođe, jasno definiše mandat visokog predstavnika. Dejtonskim sporazumom visokom predstavniku nije dato ovlašćenje da donosi zakone, suspenduje ustave, krivično goni izabrane zvaničnike i političke stranke ili vlada dekretima”, izjavila je Cvijanovićeva.
Podsjetila je nake dekrete koje je Schmidt donio te je rekla da ništa od navedenog nije predviđeno Dejtonskim sporazumom, nije primjereno demokratiji, a svakako nije vladavina prava.
"Ovo nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom, ovo je diktatira koja ne prolazi nikakvu provjeru sudova", izjavila je Cvijanovićeva.
Kada Republika Srpska izražava protest zbog ovakvih kršenja, neosnovano biva optužena za separatizam, navodi ona.
“Kada Republika Srpska izražava protest zbog ovakvih kršenja, neosnovano biva optužena za separatizam. Aktuelnu krizu nije izazvala Republika Srpska, niti je kriza u njenom interesu. Ona je posljedica Schmidtove ispoljavanja moći, praćenog protivpravnim nametanjem brojnih odluka”, navela je Cvijanovićeva.
Ona kaže da pravno resetovanje u BiH predstavlja logičan naredni korak, ukoliko se želi da spriječiti eskalacija i buduće krize.
Pozvala je Savjet da hitno preduzme nekoliko koraka.
“Da zakaže formalno glasanje o potvrdi Christiana Schmidta. Ukoliko on ne može dobiti podršku, dozvolite nama da pronađemo drugog kandidata koji može i koji će biti imenovan u skladu sa Aneksom deset. Pozivam Savjet da zatraži nezavisnu pravnu ocjenu, pod okriljem Savjeta bezbjednosti, usklađenosti takozvanih ‘bonskih ovlašćenja’ sa Aneksom deset i Poveljom UN i da podstakne sve relevantne aktere u BiH na dijalog sa ciljem sprečavanja daljih kriza”, rekla je ona.
Istakla je da je potrebno da “zajednički osiguramo da se budućnost BiH ne piše dekretima, nego pravom”.
Cvijanovićeva je dodala da je Ministarstvo inostranih poslova opstruiše.
“Ovo ministarstvo selektivno ograničava moju diplomatsku korespondenciju, dok mom bošnjačkom kolegi omogućava neometan pristup diplomatskim kanalima. Ova pristrasnost prisutna je čak i u Stalnoj misiji BiH pri UN. Takvi postupci najbolje ilustruju stvarnost države koju traže da prihvatimo – sistema u kom se moć centralizuje, a ustavna prava negiraju, gdje se čak i osnovna komunikacija koristi kao politički instrument”, istakla je predsjedavajuća Predsjedništva BiH.