Bosna i Hercegovina, 30 godina nakon Daytona još uvijek ima Kancelariju visokog predstavnika i osobu na njegovom čelu "s kolonijalnimn ovlaštenjima", izjavio je je Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u ponedjeljak u Budimpešti, pozvavši na otvaranje dijaloga "unutar zemlje" o otvorenim pitanjima.
ADVERTISEMENT
Na početku svog izlaganja na Konferenciji predsjednika parlamenata Evropske unije (EU) Špirić je podsjetio prisutne da dolazi iz BiH, zemlje kojoj je Dejtonski mirovni sporazum prije 30 godina podario mir.
„Dolazim iz BiH sa jasnim opredjeljenjem njenih građana i političkih predstavnika za punopravno članstvo u EU i želim da kažem da smo u martu prošle godine dobili 'zeleno svijetlo' za otvaranje pregovora sa EU“, rekao je predsjedavajući Špirić.
U svom obraćanju naveo je nedopustive i apsurdne stvari koje su aktuelne u BiH i tri decenije po okončanju ratnih sukoba.
„I 30 godina poslije Dejtona imamo Kancelariju visokog predstavnika i lice na njenom čelu sa kolonijalnim ovlašćenjima. Imamo neizabranog stranca koji na dan suspenduje Ustav, koji mijenja sistemske zakone. Mijenja Krivični zakon BiH putem kojeg se krivično progoni rukovodstvo jednog entiteta, odnosno predsjednik Republike Srpske, predsjednik Vlade i predsjednik Narodne skupštine, što se smatra ozbiljnom provokacijom i što je nedopustivo u bilo kojoj punopravnoj članici EU“, naglasio je Špirić.
On je podsjetio da u BiH od Dejtona do danas postoji Ustavni sud BiH koji od devet sudija ima tri stranca, te da nije dobro što se u toj instituciji kreiraju ustavna rješenja, a ne tumači samo Ustav.
„Dolazim iz zemlje gdje se 30 godina od Dejtona do danas jedan konstitutivni narod, hrvatski narod, bori za punu konstitutivnost naspram izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH“, kazao je Špirić.
Na kraju svog izlaganja Špirić je naglasio da rješenja vidi u dogovoru i dijalogu unutar BiH.
„Sve su ovo otvorena pitanja koja traže dijalog unutar zemlje, a ne rješenja izvan zemlje. Zato vas molim, i ovo je danas to mjesto, da ohrabrimo dijalog unutar zemlje za njen siguran evropski put“, zaključio je Špirić u svom obraćanju na Konferenciji predsjednika parlamenata EU.
Na Konferenciji učestvuje i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić.
Zvizdić se u okviru panela obratio prisutnima, ističući značaj regionalne saradnje, evropske perspektive Zapadnog Balkana i potrebe za intenzivnijim dijalogom u cilju jačanja institucionalne stabilnosti i ubrzanja evropskog puta Bosne i Hercegovine.
“Jasno je da EU nije i neće biti zaokružena bez Zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina geografski, kulturološki, ekonomski i politički pripada Evropi i zbog toga su evropske integracije, uz NATO integracije, dva najvažnija vanjskopolitička cilja moje države Bosne i Hercegovine”, rekao je tokom obraćanja Zvizdić.
Govorio je i o antiustavnim dešavanjima u Republici Srpskoj i naglasio da je Narodna skupština RS prije par mjeseci usvojila set zakona kojim se zabranjuje rad državnih pravosudnih institucija i organa na teritoriji RS, te se formira potpuno odvojeno entitetsko pravosuđe, čime je izvršen pokušaj rušenja ustavnog poretka i stvaranja paralelnog pravnog poretka unutar međunarodno priznate i suverene države.
“Zamislite da jedna regija ili pokrajina u vašoj državi odluči da zabrani djelovanje državnog pravosuđa na teritoriji te regije ili pokrajine i da zatim odluči usvojiti Ustav u kojem će predvidjeti spajanje u konfederaciju sa susjednom državom. Pitanje je kako biste to tretirali? Sasvim sigurno kao pokušaj državnog udara i napad na ustavni poredak vaše države. Upravo se to dešava u ovome momentu u Bosni i Hercegovini“, rekao je Zvizdić i uputio poziv EU da sačuva evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine i naglasio: “ Ako EU bude pasivna, može doći do ozbiljnog ugrožavanja mira u Bosni i Hercegovini, a bez mira u Bosni i Hercegovini nema ni mira na Balkanu, bez mira na Balkanu nema ni mira u Evropi.”
Na marginama Konferencije Zvizdić je razgovarao sa predstavnicima drugih evropskih parlamenata, kako bi se dodatno unaprijedila saradnja i razmijenila iskustva u oblastima od zajedničkog interesa.
U Budimpešti se održava Konferencija predsjednika parlamenata država članica EU-a pod nazivom “Evropska budućnost”.
Konferenciju su otvorili mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik mađarskog parlamenta Laslo Kever, koji su govorili o izazovima sa kojima se Evropa suočava.
Podsjećajući da je Konferencija predsjednika parlamenata Evropske unije najviši forum za saradnju nacionalnih parlamenata i da je njen zadatak da postavi strateške ciljeve saradnje, Orban je rekao da je mađarski parlament oduvijek bio mjesto saradnje i poprište političkih bitaka, kao i strateških diskusija i izrazio zadovoljstvo što se baš tu održava Konferencija parlamenata EU-a.
On je pozvao učesnike na dijalog o dva strateška pitanja koja će, kako je rekao, odlučiti o sudbini Evrope i država članica u narednim decenijama i odrediti ulogu nacionalnih parlamenata, navodeći da je prvo zaštita nacionalnog suvereniteta, a drugo pitanje prijema Ukrajine u EU.