ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Koji su bili razlozi za ukidanje američkih sankcija?

Šarović: Vjerovatno taj, rekao bih, neočekivan dogovor i putovanje Željke Cvijanović i gospođe Babić u Vašington. To je, u suštini, sporazum sa Amerikancima u kojem su oni odustali od svih onih zakona koji su potresali ovu zemlju godinu ili dvije dana. Pretpostavljam da je riječ o toj vrsti dogovora. Zapravo, potpuno je jasno da se radi o dogovoru da se odustane od niza zakona u koje smo svi na neki način bili uključeni, a zbog kojih je ova zemlja nazadovala i zaustavila se na evropskom putu. Nema drugog objašnjenja.

Euronews BiH: Vi, dakle, vjerujete da je postojala neka vrsta dogovora?

Šarović: Ne vjerujem, nego sam siguran da je dogovor postojao. Mislite li da su oni preko noći odlučili da se promijene, pa su Amerikanci rekli: „Eto, sada ćemo da skinemo sankcije“? To je, jasno, pogodba. Iz vlastitog iskustva znam da su takve ponude uvijek postojale, i prema meni. Mene su, recimo, pozivali i nudili da potpišem da Ministarstvo odbrane prelazi na nivo države i da će sve sankcije biti ukinute. Tako funkcionišu i visoki predstavnici, kao i neke velike sile. SNSD i vlast odlučili su se na taj potez bez javnosti i bez ikakve pripreme. Sve je urađeno u užem krugu.

Euronews BiH: Dakle, pregovaralo se u tajnosti. S obzirom na to da su Cvijanović i Ana Trišić-Babić bile u Sjedinjenim Američkim Državama, ko su bili posrednici?

Šarović: Mislim da je dogovor bio da se od svega odustane kako bi se postiglo skidanje sankcija. Potpuno je jasno da ovaj veliki dogovor nije imao za cilj pitanja važna za Republiku Srpsku ili društvo u cjelini, već isključivo skidanje ličnih sankcija i posljedica koje one imaju po njih, njihove porodice i živote. Nismo vidjeli da se nakon ukidanja sankcija pomenulo ijedno društveno, državno ili republičko pitanje koje je od značaja za Republiku Srpsku. Dakle, to nije bilo u fokusu, a neistina je da je sve rađeno u opštem interesu. Radilo se o ličnom interesu da se skinu sankcije. Ne treba biti previše pametan pa shvatiti da, ako se već pravi takav dogovor, zašto nije pomenuto pitanje Ustavnog suda ili drugih važnih tema za zemlju. Ovdje se radi samo o skidanju sankcija.

Zbog toga imam opštu rezervu prema svemu ovome. Naravno, nemam ništa protiv da se sankcije ukidaju, bilo evropske ili američke, nikome, pa ni ovima koji su sada amnestirani, ali ne na uštrb opštih interesa. Ovdje je potpuno jasno da se to upravo desilo.

Euronews BiH: Kako gledate na odluku vladajuće većine u Narodnoj skupštini da povuče set zaključaka i zakona?

Šarović: To je moj lični utisak, ali mislim da su mnogi, pa i u vladajućoj koaliciji, bili šokirani, što pokazuje da je dogovor napravljen u veoma uskom krugu ljudi. Vjerujem da je prva adresa bila američka ambasada. Od njih se tražilo šta treba učiniti da bi se skinule sankcije Dodiku, Željki Cvijanović i još nekolicini ljudi. Očito je da je to brzo iskomunicirano, u svega nekoliko dana. Lista zahtjeva Amerikanaca predočena je, a u Banjoj Luci je odlučeno da se sve prihvati, da se tajno otputuje u Vašington. Otišle su dvije osobe – Željka Cvijanović i Ana Trišić-Babić – i tamo su primljene na nepoznatom mjestu, sa nepoznatim sagovornicima.

Euronews BiH: Imate li informacije o tome?

Šarović: Naravno da imam, ali govorim onoliko koliko mogu. Tamo su im ponovo jasno stavljeni uslovi – šta treba da urade i šta će se dalje dešavati. To je klasična pogodba. Ona odgovara trenutnoj vlasti, a povratak iz Vašingtona bio je prilično misteriozan. Nakon toga se čekalo da se nekoliko stvari realizuje. To je, u suštini, cijela priča. Vidimo da smo imali dva paketa – prvo stavljanje van snage spornih zakona, a zatim ukidanje sankcija. Moguće je da uskoro bude još iznenađenja i novih poteza. Sve to pokazuje da se radi o spašavanju čelnih ljudi SNSD-a. Ni Srbija, koja je blizak saveznik Dodika i SNSD-a, očito nije znala ništa o tome, a vjerujem da ni Rusija nije bila obaviještena, iako smo svjedočili čestim susretima s Putinom. Zbog svega toga biće, vjerujem, još bure i napetosti u narednim danima.

Euronews BiH: Spomenuli ste da bi moglo biti još iznenađenja. Kada govorimo o sankcijama, mislite li da će biti promjena u odnosima sa Srbijom i Rusijom?

Šarović: Mislim da su šumovi u tim odnosima već prisutni. Ne vjerujem da je moguće istovremeno biti blizak i sa Rusijom i sa Srbijom, a u isto vrijeme potpuno normalizovati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. To jednostavno ne ide zajedno. Jedno ili drugo će morati da popusti, jer ne može opstati oboje.

Euronews BiH: Srpska demokratska stranka ostala je na listi sankcionisanih. Zašto?

Šarović: Zato što se ovdje radilo o ličnom aranžmanu SNSD-a. Oni su rekli: „Daćemo vam sve što tražite, samo nam skinite sankcije.“ Ništa ih drugo nije interesovalo – ni pitanja važna za Republiku Srpsku, ni za druge institucije i pojedince. Zato je SDS ostao na listi.

Euronews BiH: U javnosti se pojavila informacija da je SDS ostao na listi zato što vršilac dužnosti predsjednika stranke nije htio da potpiše punomoć advokatu.

Šarović: To nema nikakve veze. Vraćam se opet na svoj slučaj – tako to funkcioniše. Neko vas pozove i kaže: „Možemo vas rehabilitovati i skinuti vam sankcije, ali zauzvrat morate nešto uraditi.“ To je princip pogodbe po kojem američka administracija često djeluje. Oni su, dakle, radi ličnog interesa žrtvovali opšti. Računaju da narod ima kratko pamćenje i da će moći sve ovo da predstave kao uspjeh i da se ponovo vrate na stari kolosijek vlasti.

Mnogi su zbog toga trpjeli – proglašavani su izdajnicima, prijetilo im se, paljena su im vozila, kao što se desilo gospodinu Vukanoviću. Ljudi su napadani u Narodnoj skupštini samo zato što su smatrali da set tih zakona nije dobar put i da će donijeti probleme cijeloj zemlji, a ne samo Republici Srpskoj. Mi koji smo to govorili bili smo satanizovani. Zbog toga je trpjela cijela zemlja, ali oni nisu slušali naš glas i išli su svojim putem. Ne vjerujem da će se ovim završiti – vjerujem da će se kriza nastaviti i da ćemo imati još iznenađenja.

Euronews BiH: Četvrtog novembra zakazana je sjednica Ustavnog suda BiH po apelaciji Dodikovih advokata. Šta očekujete?

Šarović: Teško je bilo šta predvidjeti. Neke presude su već pravosnažne, i ne vjerujem da se može desiti ništa spektakularno. Bez obzira na apelaciju, mislim da se ništa značajno neće promijeniti. Bio bih zaista iznenađen da dođe do nekog velikog obrta.

Euronews BiH: Vjerujete li da će biti prijevremenih izbora u Republici Srpskoj?

Šarović: Špekuliše se da možda i neće. Računa se i na stavove Ustavnog suda BiH i druge okolnosti. Ima razloga za različite sumnje, jer je jasno da se o vršiocu dužnosti predsjednika Republike Srpske nije razmišljalo – takva funkcija uopšte ne postoji u zakonu ni Ustavu. Ipak, to pitanje se pojavilo za 24 časa. Republika Srpska ima potpredsjednika, gospodina Pranića, koji je trebao premostiti taj period od mjesec, mjesec i po dana. Umjesto toga, preko noći je uvedena funkcija vršioca dužnosti, i ta osoba, prije nego što je postala vršilac dužnosti, zajedno sa Željkom Cvijanović, otišla je u Vašington. Ta osoba nije bila u fokusu javnosti – jasno je da je sve dogovoreno.

Zbog toga postoje špekulacije da je projekat „Ana Babić-Trišić“ zamišljen ne samo za mjesec dana, nego i za duži period, možda i godinu, kako bi se izbjegli prijevremeni izbori.

Euronews BiH: Ako ih ipak bude, mislite li da će Blanuša imati podršku birača?

Šarović: Mislim da je jedini put za opoziciju da podrži jednog kandidata, i u ovom slučaju to je gospodin Blanuša. Da li je to dovoljno? U ovoj zemlji nikada ne možete imati sigurnu procjenu. Vlast računa na kratko pamćenje naroda i na inerciju pri glasanju. Opozicija, s druge strane, vjeruje da narod nije naivan, da zna razmišljati i da vidi da ništa što je vlast radila nije bilo u interesu naroda. Zato vjerujem da Blanuša ima dobre šanse, s obzirom na njegovu biografiju, ugled i činjenicu da je umjeren, razuman čovjek – dugogodišnji dekan državnog fakulteta i redovan profesor na Banjalučkom univerzitetu. To mu daje prednost u odnosu na protivkandidata.

Euronews BiH: SDS je već tri i po mjeseca bez predsjednika. Kada bi mogao dobiti novog lidera? Vidite li se vi na tom mjestu?

Šarović: Ne vidim se na tom mjestu, ali mislim da je šteta što SDS već sada nema predsjednika. Po mom mišljenju, trebalo je organizovati skupštinu i izabrati rukovodstvo prije vanrednih izbora, kako bismo bili spremniji. SDS sa vršiocem dužnosti nema dovoljno snage ni energije, i to se vidi. Stranci je potreban jak lider, a ne unutrašnja previranja. Očito je da će se to desiti tek nakon vanrednih izbora, nadam se do nove godine.

Euronews BiH: Sutra je sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u BiH. Šta očekujete?

Šarović: Ne vjerujem da će biti išta novo. Slušaćemo iste govornike i iste priče koje se ponavljaju godinama. Nažalost, BiH je u svojevrsnom protektoratu više od trideset godina. Zašto je tako, treba pitati domaće zvaničnike. Oni su glavni krivci što nisu preuzeli odgovornost za zemlju. O tome se govori već tri decenije, a nismo se pomakli nigdje. Atmosfera je, zapravo, bila bolja prije dvadeset godina nego danas. Nažalost, zemlja nije napredovala, ni zbog nas, ni zbog onih koji su provodili taj protektorat – prije svega Evropske unije i SAD-a, kao i predstavnika koje su slali ovdje. Mislim da nikada nisu imali pravu želju da odu i da zemlju ostave boljom.

Zato ne vjerujem da će Savjet bezbjednosti donijeti nešto novo – vjerovatno će se samo produžiti mandati međunarodnog prisustva i bezbjednosnih snaga, i to je to.

Euronews BiH: Spominje se da bi visoki predstavnik Christian Schmidt mogao otići već u prvoj polovini naredne godine.

Šarović: Moguće je, jer njegov mandat nije neograničen. Podsjećam da je kancelarija visokog predstavnika bila gotovo zatvorena prije desetak godina, dok je bio gospodin Incko. On tada praktično ništa nije radio i čekao je kraj mandata. Svi smo vjerovali da je to bio posljednji visoki predstavnik. Međutim, Schmidt je ponovo vaskrsnuo tu funkciju – ali, iskreno, vaskrsnuli smo je mi. Jačanje OHR-a nije želja međunarodne zajednice, već domaćih aktera koji su svojim potezima omogućili da on ponovo preuzme ključnu ulogu. On će te ovlasti koristiti, sviđalo se to nama ili ne, i to u narednom periodu. Ova zemlja mora konačno da shvati da iz ove agonije može izaći samo ako radi na tome da Schmidt bude posljednji visoki predstavnik.

Euronews BiH: Da li bi njegov odlazak značio i promjene u OHR-u? Da li je to uopšte do Schmidta?

Šarović: Djelimično jeste, ali značajnim dijelom i do nas. Schmidta poznajem lično, kao i Dodik. Primali smo ga dok je bio ministar u njemačkoj vladi kod Angele Merkel. Mislim da nas nije najbolje razumio i da se previše uživio u svoju ulogu. Navodno će i njegov nasljednik opet biti Nijemac, ali mislim da bi, ko god dođe, trebalo da mu to bude posljednji mandat. Ako bude posljednji, to znači da ova zemlja konačno može donositi odluke sama, poštovati ustav i zakone i brinuti o sebi. To će biti pravi test naše sposobnosti – da li možemo živjeti i napredovati kao država ili nam vječno treba neko drugi da odlučuje umjesto nas.