ADVERTISEMENT

Euronews: Ali bez tih odgovora, čuli smo i stavove iz regije. Koliko je ovo više priča za regionalnu scenu, a koliko zapravo ima uporišta?

Bećirović: Pa napravit ću poređenje. Godine 2004. u članstvo EU ušlo je 10 zemalja – faktički 9 i po, jer je samo pola Kipra ušlo – što je predstavljalo oko 70 miliona stanovnika. Ne vidim nikakav razlog da šest zemalja Zapadnog Balkana, sa ukupno maksimalno 16 miliona stanovnika, ne postanu kolektivno članice EU, kao što je to bilo 2004.

Naravno, sada govore da je pristup individualan i da samo pojedinačno zemlje mogu ulaziti, međutim praksa iz 2004. pokazuje potpuno drugačije. Predsjednik Vučić je tu potpuno u pravu i mislim da bi takav model riješio mnoge probleme u regionu – mnogi bi nestali preko noći kada bi sve zemlje Zapadnog Balkana postale članice EU.

Ovo je jedna dobra vijest iz Brisela: da je predsjednik Srbije to javno rekao pred najvišim predstavnicima EU – predsjednikom Evropskog vijeća i predsjednicom Evropske komisije. Ali da bi se to ostvarilo, region Zapadnog Balkana mora “disati jednim plućima”. Zato su važne regionalne inicijative i saradnja, između ostalog i zato što se 70–80% robne razmjene odvija unutar samog regiona. Politički, važno je i stvaranje zajedničkog ambijenta ka članstvu u EU, nešto što je radila Višegradska grupa kada su Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska postajale članice EU i NATO-a.

Ali problem su stalne konfrontacije u regionu. Tu skoro da nema nevinih. Mora se jednom prestati s tim, jer prestaje i šansa. Ukrajinska kriza bila je prilika da region ubrza put ka EU, ali ta prilika je propuštena. Velika odgovornost je na političkim čelnicima u BiH i regionu.

Euronews: Koliko bi druge zemlje morale čekati na ulazak u EU, posebno kada govorimo o Crnoj Gori?

Bećirović: Mogu čekati neograničeno, jer je članstvo u EU stvar političke volje, bez obzira na to što ispunite sve uslove. Politička volja je 2004. postojala, pa je primljeno deset zemalja sa 70 miliona stanovnika. Danas za 16 miliona stanovnika nema političke volje. Ispuniti uslove je važno za svaku zemlju jer to donosi usklađivanje i optimizam, ali ne znači automatski ulazak. Pogledajte samo Hrvatsku – članstvo joj je donijelo ogromne koristi. Teško je i zamisliti u kakvoj bi se situaciji našla da nije u EU.

Euronews: Kako vidite rasplet u slučaju Kosova*? Šta će u tom slučaju biti sa Kosovom?

Bećirović: Dijalog Beograda i Prištine ne prejudicira međusobno priznanje. Mislim da bi sveobuhvatni, pravno obavezujući sporazum trebalo da bude sporazum o članstvu u EU. To bi bilo najbolje i najprihvatljivije rješenje. Međutim, o tome se ne govori, nego se dijalog posmatra parcijalno, a parcijalni pogled daje parcijalne rezultate. Nama treba finalni rezultat. Od situacije na Kosovu zavisi mir i stabilnost regiona. Mnoge frustracije i negativne pojave u BiH posljedica su nerješavanja pitanja Kosova i nedovršenog dijaloga, jer pojedine političke snage još vjeruju da može doći do prekrajanja granica i ostvarivanja političkih projekata.

Euronews: BiH čeka izvještaj Evropskog vijeća, a mnogo toga nije urađeno. Šta možemo očekivati?

Bećirović: Ako želite postati član neke asocijacije poput EU, morate poštovati njena pravila. To su radile sve zemlje koje su postale članice. BiH i druge države nisu u poziciji da nameću pravila EU. Traži se prihvatanje pravne stečevine EU, a očito je da mnogi to ne žele, jer bi približavanje članstvu eliminisalo brojne političare sa scene. Sa takvom retorikom i takvim pogledima oni ne bi imali šta da traže u EU. Zato blokiraju procese. A odgovara i nekim centrima u samoj EU koji nisu sigurni šta žele s proširenjem.

To im omogućava da ostanu na vlasti.

Euronews: Koga u Briselu vide kao glavnog kočničara – BiH kao državu ili pojedince?

Bećirović: Najbolje se to vidi kroz pojedinačne sankcije koje vodeće zemlje EU uvode političarima iz BiH. Ali bilo bi nepravedno reći da su samo oni krivi. Krivi su i oni koji stalno govore o EU, a u praksi sve rade da je udalje. EU bi morala pravednije postupati prema političarima u BiH, jer mnogo je onih koji obstruiraju. To utiče na masovno iseljavanje i druge negativne pojave.

Euronews: Da li smo zakasnili s reformama i propustili dobro raspoloženje u Briselu?

Bećirović: Naravno da jesmo. Da budem malo sarkastičan – kada je Zoran Đinđić rekao da su Srbi izgubili cijelo 20. stoljeće, isto to se može reći za BiH u posljednjih 10–20 godina. Izgubila je mnogo zbog neodgovornih politika. Lideri moraju biti odgovorni prema građanima i raditi na boljem životu. Ovdje toga nema. BiH se demografski prazni – realno nema više od 2,5 miliona stanovnika. Popis iz 2013. ne odražava stanje. Važan je zbog planiranja razvoja, školstva, ekonomije, a o tome skoro niko ne vodi računa.

Euronews: Kako komentirate poruke hrvatskih predstavnika o izmjenama Izbornog zakona?

Bećirović: U BiH izborni proces počinje još u maju. Preporuke OHR-a kažu da se izborni zakon ne mijenja u izbornoj godini. Mnogi zagovaraju promjene na način kako to traži HDZ i zvanični Zagreb – to je neprihvatljivo. Izborni zakon treba mijenjati, ali mora biti moderan, usklađen s EU standardima i preporukama Venecijanske komisije. Presude Sejdić–Finci, Pilav, Zornić i druge jasno govore da postoji diskriminacija. Po tim presudama mora se mijenjati zakon, a ne prema želji jedne političke opcije. Izbori moraju donijeti neizvjesnost. Ako se unaprijed zna pobjednik – to nisu izbori.

Euronews: Aktualno je i otvaranje graničnog prelaza u Gradišci, koji će biti otvoren, ali ne i u funkciji. Koliko politička previranja u ovom slučaju štete BiH?

Bećirović: Naravno da nije dobro. Sve što dovodi do nejasnoća ili odlaganja procesa šteti. Ali pozadina odnosa u BiH pokazuje da ovo ne iznenađuje. Riječ je prije svega o finansijskim aspektima. Stručnjaci upozoravaju da jedan entitet na račun drugog godišnje dobije oko milijardu maraka. Mora postojati poštena raspodjela. Sada je sve elektronski i mora biti jasno gdje ide novac. Ne može jedan dio države živjeti na račun drugog. Problem je i raspodjela prihoda od indirektnih poreza, gdje koeficijent nije realan. Oko 80–85% ekonomskih i finansijskih tokova odvija se u Federaciji, i to se mora uzeti u obzir u raspodjeli sredstava. A ovo je samo jedan od stotinu otvorenih problema. Upravo ta otvorena pitanja dižu tenzije i održavaju iste političke opcije na vlasti. Normalan ambijent bi stvorio prostor za normalne političke opcije – a to mnogi ne žele.

*Bosna i Hercegovina zvanično nije priznala Kosovo kao nezavisnu državu.