Bosna i Hercegovina je zaglavljena, ne samo u jednoj permanentnoj krizi, nego u svim svojim neuspjesima koje je pokazala ovih 30 godina, izjavila je za Euronews član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
ADVERTISEMENT
"Odgovornost je na onima koji su pokušali da implementaciju Dejetoskog sporazuma prebace na jedan teren koji nije bio predviđen samim sporazumom. Dakle, došlo je do jedne iskrivljene slike i ta iskrivena slika dovela je do toga da mi trčimo iz krize u krizu. Znamo da ne postoji dogovor o bilo čemu i da ga je danas teško postići”, navela je Cvijanović.
Cvijanović je rekla da se BiH pridržavala Dejtonskog sporzuma i da se pridržavala Ustava, te da nije pravila razne egzibicije i razne eksperimente, danas bi, 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, bila jedna prilično uspješna država.
“Bilo bi to država federalnog tipa, država koja živi svoj decentralizovan život, bilo bi to država u kojoj bi se lakše komunicirao, lakše dogovaralo, lakše vodila računa o onome što je okvir. Mojim kolegama iz FBiH, iz bošnjačkog korpusa, puna su usta o nezavisnosti, suverenitetu, teritorijalnom integritetu. Gledajući danas, BiH ima jedino teritorijalni integritet. Ona nema nikakav suverenitet, nikakvu nezavisnost, to država koja je bukvalno izložena i podložena raznim intervencijama koje dolaze iz eksterne strane, dakle spoljne intervencije, koje su upravo i napravile ove radikalne poteze u okviru ustavnog sistema, poremetili naše odnose između konstitutivnih naroda naroda, doveli nas (u stalno haotično stanje, iz kojeg vi ne možete da se bavite stvarnim suštinskim pitanjima”, istakla je Cvijanović dodajući da je “BiH zarobljena sama sobom”.
Ona kaže da nikome danas nije teško da vidi da dijalog u državi ne postoji i da je zamro. U BiH, dodaje, vladaju isključivosti.
“Ovo je neka krajnja granica, ovo definitivno vidim kao neku završnu, debelu crvenu liniju koja treba da pokaže da li je moguće da opstane država, da funkcioniše, da ona bude dogovorna država, ilije to država koja će još jedno vrijeme stagnirati, priznati da zapravo nasilu ne možete da je održavate na taj način. Krajnje je vrijeme da se razgovara otvoreno”, kazala je za Euronews.
Ona je rekla da se u na međunarodnoj konferenciji "30 godina nakon Dejtona: traženje lokalnih rješenja" u Zagrebu mogao čuti slobodan govor.
Na pitanje da li je OHR i dalje potreban u BiH, Cvijanović je navela da apsolutno nije potreban i da je trebao da ode 2007, 2008. ili 2009. godine.
“Ovdje je nastavilo da se živi jedan paralelizam između Evropske unije, koja je se uvijek povlačila pred visokim predstavnikom, visokog predstavnika koji je zloupotrebljavao svoje ovlaštenja. Svako od viskoh predstavnika je imao svoje prste u onome što se zove nered u BiH. Sad smo doživjeli jednu totalnu kulminaciju apsolutnog nereda, kada je u pitanju intervencionizam stranog faktora, Christiana Schmidta, koji je čuda napravio. Sve njegove akcije su unilateralne, nijedne njegova mjera ili odluka nije potvrđena u Parlamentu BiH zaobišli ste potpunost parlamentarnu proceduru, a jedna demokratska država ne možeda funkcioniše ako nemate parlamentarnu proceduru koja proizvodi pravne akte”, navela je član Predsjedništva BiH.
Što se tiče naslijeđa koje se vezuje za visokog predstavnika, to treba dobro pretresti i sve eliminisati, kaže Cvijanović uz poruku da se BiH treba vratiti sama sebi, uz lokalna rješenja i lokalne napore.
Govoreći o evropskom putu BiH, Cvijanovićeva smatra da Evropska uniaj ima razumijevanja za određene stvari, dok za mnoge stvari nema. Što se tiče usvajanja dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača EU, Cvijanovićeva kaže da je teško nai rješenje ukoliko svi ne budu sjeli zajedno i našli rješenje koje je dobro i ustavno.
“Mi svi iz SNSD smo uvijek bili raspoloženi za razgovor, da li će drugi htjeti da razgovaraju, to zaista ne znam. Ako postoji šanse za neko rješenje, onda to treba iskoristiti, ako nema šanse, onda ćemo svi morati da priznamo da smo sami sebe porazili”, poručila je Cvijanović.