ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Šta je realni cilj javne rasprave o zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću? Popraviti tekst ili barem pokušati uključiti nadležne institucije u ovaj proces, ali i samo usvajanje ovog zakona?

Muslić: Osnovni smisao javne rasprave je da se posveti tekst zakona koji je u parlamentarnoj proceduri u naprijed, kako bi se konsultirala naučna i stručna javnost u BiH, a sa konačnim ciljem da dobijemo zakonski tekst koji će odgovarati pravosuđu u BiH s jedne strane, ali isto tako da bude zakon koji će zadovoljiti kriterije koje traže Evropska komisija i Venecijanska komisija. Upravo kroz uključivanje šireg spektra stručnjaka iz domena pravosuđa i pravnih fakulteta u BiH, namjera je da se iznesu prijedlozi kako bi predmetni zakon u perspektivi bio što kvalitetniji. Time bi se u samoj parlamentarnoj proceduri mogla tretirati i zakonska rješenja koja dolaze izvan parlamentarnih klupa, naročito iz domena pravosuđa. Očekujem da će javna rasprava biti uspješna i da će ponuditi određena rješenja koja će u određenim segmentima biti kompromisna, ali ono što je za mene posebno značajno jeste da ispunimo obaveze na evropskom putu BiH. Opće je poznata činjenica da je ispred BiH postavljen cilj da se mora usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i to je tema koju moramo riješiti. Zapravo je do parlamentaraca u narednom koraku da sve sugestije koje se iznesu na javnoj raspravi prihvate i da u konačnici dobijemo zakon kojim će biti zadovoljno pravosuđe u BiH, gdje će se vratiti povjerenje u pravosuđe, naročito kod građana, ali i da zadovoljimo kriterije ispunjenosti uslova na evropskom putu BiH.

Euronews BiH: Da bismo vratili povjerenje pravosuđa i same javnosti, koje su prema vašem mišljenju tri ključne stvari koje ovaj zakon mora donijeti?

Muslić: Mislim da je ključna stvar koju u zakonu moramo normirati isključivanje etničkih elemenata prilikom imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija u BiH. To je ujedno i uslov Venecijanske komisije. Pravosuđe ne smije biti ovisno o entitetskim ili etničkim kriterijima, jer se na taj način dovodi u pitanje kvalitet pravosuđa u cjelini. To je jedno od ključnih pitanja koje moramo riješiti. Međutim, da bi se to pitanje riješilo, moramo postići podršku u oba doma državnog parlamenta, koji su uslovljeni ustavnim odredbama. Potrebno je postići i opću i entitetsku većinu u Predstavničkom domu te dobiti podršku u Domu naroda. Nažalost, u proteklih nekoliko mjeseci svjedoci smo određenih blokada, naročito u okviru Doma naroda. Ipak, vjerujem da će se, bez obzira na različite poglede prema evropskoj perspektivi BiH, prihvatiti činjenica da ovaj zakon moramo usvojiti, eliminirati etničke kriterije i u konačnici dobiti pravosuđe u kojem će nosioci najviših pravosudnih funkcija biti birani na osnovu stručnosti i kompetencija, a ne etničke pripadnosti.

Euronews BiH: Postoji li opasnost da se sam zakon na neki način razvodni kako bi prošao političke filtre?

Muslić: Nažalost, iskustvo nas uči da su parlamentarni hodnici u državnom parlamentu poprilično dugi i pokazuje se da je Dom naroda ključni dio zakonodavne procedure, gdje se često zaustavljaju zakoni koji su već usvojeni u Predstavničkom domu. Ipak, vjerujem da će oni koji danas odlučuju u Domu naroda shvatiti da moramo usvojiti zakon koji će donijeti nezavisnost pravosuđa u BiH, vratiti povjerenje građana u pravosudni sistem i eliminirati etničke kriterije. Da bi se to dogodilo, potrebna je podrška i Predstavničkog doma i Doma naroda. Iskustvo, međutim, pokazuje da se blokade pojavljuju i kod pitanja koja su naizgled jednostavna. Da li će se to desiti i ovaj put, ne znam, ali mogu reći da ćemo mi iz Kluba zastupnika SDP-a uložiti maksimalne napore da se zakon usvoji i da se ispuni još jedna važna obaveza na evropskom putu BiH.

Euronews BiH: Zakon o VSTV-u je samo jedan dio paketa. Bosnu i Hercegovinu još čekaju zakon o Sudu BiH i imenovanje glavnog pregovarača. Ko snosi odgovornost za ova kašnjenja?

Muslić: Mislim da je ovdje ključna i najodgovornija osoba predsjedavajuća Vijeća ministara BiH. Zbog njenog nečinjenja imamo situaciju u kojoj je Vijeće ministara de facto blokirano. Posebno mislim na neimenovanje ministra sigurnosti BiH, jer je ta pozicija već duže vrijeme upražnjena. Da je Vijeće ministara deblokirano, u parlamentarnoj proceduri bismo imali mnogo više zakona nego danas. Danas zakonodavnu inicijativu u okviru državnog parlamenta uglavnom nose zastupnici i poslanički klubovi. Imenovanje glavnog pregovarača nismo razriješili prošle godine, iako smo definirali princip imenovanja i obavezali Vijeće ministara da oformi ured glavnog pregovarača i njegovih zamjenika. Ipak, Vijeće ministara pokazuje inertnost prema odlukama Predstavničkog doma, koji je potvrdio njihovo imenovanje.

Euronews BiH: Imamo li problem političke volje ili političkog jedinstva, posebno kada govorimo o državnoj imovini?

Muslić: Ne bih rekao da postoje problemi unutar trojke. Probleme prije svega vidim u funkcioniranju vlasti i prisutnim blokadama koje dolaze od SNSD-a i dijelom od HDZ-a BiH. Znamo tačno šta treba učiniti. Moramo usvojiti navedene zakone, uključujući i zakon o državnoj imovini, kako bi se deblokirale investicije u BiH. Bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa nema investicija. Ustavni sud BiH je jasno definirao da to treba uraditi Parlamentarna skupština BiH. Međutim, ustavna struktura, proistekla iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, omogućava pojedinim političkim akterima da koriste blokade i zaustavljaju procese. Dogovor je moguć samo ako postoji stvarna spremnost na kompromis, a ne insistiranje da je rješenje isključivo ono koje neko predlaže.

Euronews BiH: Očekujete li da će uslovi koje traži Evropska unija uskoro biti ispunjeni?

Muslić: Mislim da tu nema dileme, ali je potrebno jasno definirati ko je za evropski put, a ko ga blokira. Mi smo kao trojka više puta kandidirali zakonska rješenja i praktično preuzimali ulogu Vijeća ministara, dok postoje politički akteri koji to blokiraju, često iz razloga predizbornog pozicioniranja. Takav pristup je neodgovoran prema građanima BiH. Svi politički akteri su se 2022. godine obavezali da će raditi u interesu građana. Ovo su konkretni zadaci koje treba ispuniti upravo u tom interesu, kako bi građani mogli jasno prepoznati ko je za evropski put, a ko ga koči.