ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Vidjeli smo danas da je Vlada Federacije BiH usvojila informaciju kada je riječ o Južnoj interkonekciji. BiH i Hrvatska su istovremeno donijele nekoliko zaključaka. Koji su naredni koraci?

Delić: Vlada je nastavila da radi na aktivnostima kada je projekat Južne interkonekcije u pitanju. Resorni ministar je danas, u odnosu na sve dogovore koji su se odvijali u posljednje vrijeme, predložio određene zaključke koji bi trebali ubrzati implementaciju samog projekta. Iako nisam resorni ministar za ovaj dio, svakako imam udio u obavezama Vlade. Očekujem da će projekat biti što prije realiziran i da nećemo imati nikakvih smetnji u implementaciji. Vlada radi svoj dio posla i nadam se da će tako biti i u narednom periodu.

Euronews BiH: Spomenuli smo minimalnu platu. Ona je trenutno 1.000 maraka. Šta konkretno može jedan radnik sa tom minimalnom platom, s obzirom na inflaciju i potrošačku korpu?

Delić: S obzirom na potrošačku korpu – ne može ništa. To je realno. Međutim, Vlada je prošle godine napravila veliki iskorak jer je minimalna plata, koja je godinama stagnirala, povećana sa 619 na 1.000 konvertibilnih maraka. Time je riješen dugogodišnji izazov kada su lična primanja radnika na minimalcu u pitanju. Nadam se da će ova godina, nakon te iznenadne i slobodne odluke, biti stabilizirajuća u kontekstu poslovnih aktivnosti u Federaciji BiH. Poslodavci su, koliko vidim, zadovoljni jer smo ove godine postupili u skladu s propisima i povećali minimalnu platu za 27 konvertibilnih maraka. Iako nisam resorni ministar koji donosi odluku o minimalnoj plati, meni je važno da su naknade iz oblasti socijalne zaštite povećane shodno rastu minimalne plate. Prije svega mislim na roditelje njegovatelje, čija je naknada povećana sa 619 konvertibilnih maraka. Također mislim i na dječiji dodatak, koji je povećan sa 117 na 195 konvertibilnih maraka. Povećan je i prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na dječiji dodatak. U decembru prošle godine imali smo značajno širenje obuhvata na 91.000 djece, što je povećanje od 20.000 u odnosu na prethodne godine.

Euronews BiH: Hoće li se dječiji dodatak još povećavati?

Delić: Dječiji dodatak se povećava shodno formuli i cenzusu definisanom Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji BiH. Ove godine on iznosi 195 konvertibilnih maraka. Federacija ima relativno visok nivo izdvajanja i solidan obuhvat djece koja primaju dječiji dodatak. Radimo istraživanja i pripremamo modele za uvođenje univerzalnog dječijeg dodatka. To nije moguće uraditi preko noći, ali trenutno radimo na modelima koje ćemo ponuditi kantonima. Ako bi se ujedinila sredstva Federacije i kantona, mogli bismo razgovarati o univerzalnom dječijem dodatku. Primarna svrha dječijeg dodatka jeste smanjenje siromaštva. Kao roditelj, smatram da nije pravedno da moje dijete ima isto pravo kao dijete roditelja koji nemaju nikakva primanja. Tražimo najbolji kompromis u odnosu na raspoloživi budžet. Budžet za dječiji dodatak povećan je sa 50 na 228 miliona konvertibilnih maraka.

Euronews BiH: Šta je s budžetom za porodilje?

Delić: Budžet za porodilje je ostao i ove godine. Iako nije zakonski definisan, postoji uredba Vlade prema kojoj svako novorođeno dijete u Federaciji BiH ima pravo na jednokratnu pomoć od 1.000 konvertibilnih maraka. Već drugu godinu zaredom isplatili smo više od 30 miliona maraka, čime je obuhvaćeno više od 30.000 novorođene djece. Proces je digitalizovan putem aplikacije koju majke mogu popuniti od kuće.

Euronews BiH: Hoće li to biti i ove godine?

Delić: Hoće. U budžetu je planirano 16 miliona konvertibilnih maraka. Važno je da broj novorođene djece ne opada. Pronatalitetne politike zahtijevaju širi društveni angažman, a mi smo uradili ono što je bilo u našoj nadležnosti. Radimo i s kantonima na ujednačavanju prava porodilja.

Euronews BiH: S obzirom na to da su razlike među kantonima i dalje prisutne, postoji li mogućnost da se prava porodilja ujednače?

Delić: Svakako da postoji. Kantoni su obavezni da 20% transfera iz Federacije ulože u pronatalitetne politike. Neki kantoni to rade veoma dobro, poput Zapadnohercegovačkog kantona i Kantona Sarajevo. Pohvalio bih i Brčko distrikt koji je uveo univerzalni dječiji dodatak. Nažalost, sistem je i dalje diskriminatoran. Djeca koja žive u različitim kantonima imaju različita prava. To moramo mijenjati ako želimo da ljudi ostanu u ovoj zemlji. Pripremili smo Strategiju demografskog razvoja i oporavka Federacije BiH, jer bez ulaganja u čovjeka nema ni razvoja države.