BiH se našla na listi zemalja za koje Sjedinjene Američke Države privremeno zamrzavaju izdavanje useljeničkih viza. Odluka State Departmenta stupa na snagu za sedam dana, a pogodit će 75 zemalja.
ADVERTISEMENT
Ministarstvo vanjskih poslova provodi potpunu reviziju svih politika, propisa i smjernica kako bi se osiguralo da imigranti iz ovih zemalja visokog rizika ne koriste socijalnu pomoć u Sjedinjenim Američkim Državama, niti da postanu javni teret, navodi se u saopćenju State Departmenta.
Srbija je jedina zemlja s Balkana koja nije obuhvaćena ovom odlukom.
Reporter Vladimir Fuštić analizirao je situaciju sa stručnjakom za imigraciono pravo Bojanom Bugarinom.
Bugarin je na početku razgovora istakao da je iznenađen ovakvom odlukom SAD.
"Bio sam zaista zatečen ovakvom odlukom, prosto imajući u vidu činjenicu da postoji nekoliko faktora koji bi trebalo da utiču na to da Crna Gora ipak ne bude u društvu svih onih država koje su se našle na toj listi. Imate u vidu činjenicu da je Crna Gora demografski mala država, tako da ja ne vjerujem da je sada neki značajan broj crnogorskih državljana bio u poziciji da eventualno koristi te useljeničke vize, niti da ih je uopće i dobio u značajnom broju", pojasnio je.
Dodao je da druga stvar je to što je Crna Gora članica NATO-a, a od svih država zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope najdalje je otišla u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
"Tako da je za mene ovo svakako bilo iznenađenje, ali pretpostavljam da su američke vlasti svoju odluku temeljile na osnovu nekih izvještaja, statistika i pokazatelja. To je nešto s čime mi u ovom trenutku nismo upoznati, ali svakako jeste iznenađenje. Ono što je, međutim, jako bitno zbog građana koji vjerovatno u ovom trenutku osjećaju zabrinutost, jer je veliki broj građana ne samo iz Crne Gore nego i iz drugih država zapadnog Balkana kontinuirano okrenut prema Sjedinjenim Američkim Državama i mogućnostima odlaska tamo, jeste da pojasnimo da se ova ograničenja odnose isključivo na useljeničke vize", smatra.
Prema njegovim riječima, vize za SAD se u suštini dijele na dvije osnovne grupe – neuseljeničke i useljeničke vize.
"Ono što je interesantno našim građanima jeste da većina njih koristi takozvane neuseljeničke vize. To su turističke vize B1/B2 za posjete, studentske vize F1 i J1, odnosno vize koje se odnose na školovanje i razmjenu studenata. Ova ograničenja se ne odnose na taj tip viza, jer su to neuseljeničke vize, već se odnose na useljeničke vize koje se izdaju s ciljem trajnog nastanjenja podnosioca zahtjeva u Sjedinjenim Američkim Državama. Uglavnom se radi o situacijama spajanja porodica, gdje jedan bračni drug već određeni broj godina živi u Sjedinjenim Američkim Državama, a drugi bračni drug i djeca žele da mu se pridruže radi trajnog ostanka. Također, tu spadaju i takozvane investicione vize, kada investitori žele da ulažu u ekonomiju Sjedinjenih Američkih Država. Riječ je o EB1 do EB5 vizama, koje se dobijaju na osnovu odgovarajućih investicija i koje nakon određenog vremenskog perioda automatski vode do dobijanja takozvane zelene karte, odnosno stalnog boravka", kazao je Bugarin.