Teško da će glavni pregovarač sa EU biti izabran u ovoj godini, još uvijek se ne zna ni ko će ga imenovati, a vrijeme prolazi. Zemlje Zapadnog Balkana neće u paketu ući u EU, poručio je ovo između ostalog za Euronews Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.
ADVERTISEMENT
"Teško da će glavni pregovarač biti imenovan ove godine, ušli smo u izbornu godinu i koaliciona većina na nivou BiH sama sebe blokira. Imamo problem imenovanja glavnog pregovarača sa samom činjenicom da se još uvijek ne zna ko će ga imenovati, da li će to uraditi Vijeće ministara ili Parlamentarna skupština ili Predsjedništvo i tako iz mjeseca u mjesec o tome se diskutuje, a vrijeme prolazi. Nismo usvojili ni zakone koje smo trebali, o VSTV o Sudu. Sa ove distance ukoliko uzmemo da ćemo kroz nekoliko mjeseci svjedočiti aktivnoj političkoj kampanji i nekako će prioriteti ići na političke tematike, možda na dizanje tenzija. Mislim da u ovoj godini nećemo dobiti glavnoga pregovara i da nećemo napredovati po tom pitanju", kazao je Plakalo.
Smatra da zemlje Zapadnog Balkana neće "ruku pod ruku" u EU, iz, kako navodi, razlog zbog toga što niko do sada od zvanična Evropske komisije nije kazao da želi u paketu vidi integrisan cijeli prostor Zapadnog Balkana.
"Naravno da evropska administracija ulaže dosta napora u integrisanje Ukrajine. Ne smijemo zaboraviti da je Ukrajina obuhvaćena ratnim dejstvima i da ne kontroliše svoju teritoriju koju je imala prije samo sukoba sa Rusijom i to neće ići tako jednostavno. Međutim, ukoliko bude fokus na Ukrajini, neće onda biti na zemljama Zapadnog Balkana. Međutim, mi ovdje imamo problem što niko od zvaničnika EK nije jasno kazao da želi da vidi u paketu integrisan cijeli prostor Zapadnog Balkana. Mi imamo tendenciju da određene zemlje napreduju, one su bliže članstvu EU nego neke druge. Frontraneri, odnosno predvodnici su Albanija, Crna Gora posebno, tako da u tom kontekstu ukoliko uzmemo situaciju u Sjevernoj Makedoniji i njihov diplomatski spor sa Bugarskom, Kosovo koje još nije kandidat. Mislim da se neće dogoditi da zemlje Zapadnog Balkana budu primljene u paketu, iako bih to volio. Ovo je veoma trusno političko područje i mi imamo dosta otvorenih pitanja, dosta nesuglasica i ne bih volio da jedna zemlja uđe i blokira susjednu zemlju", poručio je Plakalo.
Govorio je i ključnim uslovima koje BiH mora ispuniti kako bi dobila prvih 60 miliona evra iz Plana rasta.
"Ključni uslovi su ti, da će se prvo morati potpisati sporazumni instrument o kreditnom rejtingu koji se zatim treba ratifikovati u državni institucijama BiH, a nakon toga se mora imenovati koordinator za Plan rasta. Nažalost, postoje sada ne tako lagane teme kada je u pitanju ova tematika. Vidimo da su stavovi u Vijeću ministara podijeljeni i da nema konsenzusa po tom pitanju, a bez imenovanja glavnog koordinatora za sredstva iz Plana rasta nije moguće pristupiti prvoj tranši koja iznosi negdje između 60 i 68 miliona evra kolik je planirano za BiH. Sve ostale zemlje u regionu su implementirale ovaj proces. U Srbiji, glavni koordinator je sami premijer koji nadzire to sa koordinatorom za EU fondove, u Crnoj Gori je potpredsjednik Vlade zadužen za EU integracije, u Sjevernoj Makedoniji je to tim ljudi koji su zaduženi za praćenje tog novca, međutim, u BiH nemamo kompromisa za to pitanje, kako bismo otklonili barijeru i kako bismo počeli koristiti sredstva iz Plana rasta", kaže Plakalo.
Bez imenovanja glavnog koordinatora, nema ni novca.
"Vijeće ministara bi trebalo imenovati koordinatora za sredstva iz Plana rasta, po mom sudu, ne bih imao ništa protiv da to bude institucija Ministarstva finansija BiH. Mi prije svega moramo da znamo, da svi novci koji dolaze u BiH dolaze kroz dva dijela. Prvi dio ide direktno u budžet institucija BiH i drugi dio će ići kroz Fond za Zapadni Balkan. Međutim, bez uslova koji su zadati, odnosno, bez imenovanja glavnog koordinatora čiji je posao monitoring tih sredstava, komunikacija sa državnim institucijama, entitetskim, kantonalnim, mi nećemo moći pristupiti povlačenu i korišćenju prve tranše. Smatram da je ovdje politička priroda ta, koja utiče na to imenovanje. Ovo je nešto što je politički i finansijski plan EU do 2027. godine. Koliko se radilo blokada, toliko će odlaziti novca", naglašava Plakalo.
Svaka država bi trebalo da da svoj maksimum na implementiranju reformi, kako bi "povukla" novac iz Plana rasta.
"Ovo je projektovano budžetom Evropske komisije i do 2027. godine je rok. Da li će se desiti da će se taj novac naknadno planirati za novi proračun EK ili će to biti nastavak ambicioznog plana EU, to će se pokazati. Ne bih ja kazao da su sve zemlje povukle previše novca, ali to jeste bit same EU, da upravo sa ovih šest milijardi evra koliko je planirano za zemlje Zapadnog Balkana da se pokuša iznaći modalitet, da se cijela regija pripremi za punopravno članstvo u EU. Novac je namijenjen za digitalizaciju, zelenu tranziciju, infrastrukturu, vladavinu prava, temeljna pitanja, poljoprivredu, obrazovanje, razvoj privatnog sektora, sve su to oblasti koje su detektovane na prostoru cijelog Zapadnog Balkana i upravo zato, svaka država bi trebalo da iskoristi maksimum implementiranja reformi kako bi mogla da povuče maksimalno finansijskih izdataka onoliko koliko su planirani za svaku zemlju, a svaka zemlja, zavisno od veličine BDP-a je dobila različito novca koji je planiran Planom rasta EK", ističe Plakalo.