Dok lider HDZ-a Dragan Čović traži pritisak na Christiana Schmidta, kako bi povukao odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, SDA zahtijeva pritisak na Republiku Srpsku kako bi tu zabranu poštovala.
ADVERTISEMENT
U Federaciji BiH jedni upozoravaju da zabrana zaustavlja investicije i razvoj lokalnih zajednica u ovom entitetu, dok drugi tvrde da je riječ o jedinom mehanizmu za sprečavanje daljnje rasprodaje državne imovine. U Republici Srpskoj jedinstveno poručuju - javna dobra pripadaju entitetima.
Projekti zakočeni, gradnja onemogućena, investicije na čekanju, ali samo u opštinama i gradovima u Federaciji Bosne i Hercegovine, kaže ministar Davor Bunoza, koji uzrok vidi u proširenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom koju je 2022. nametnuo visoki predstavnik.
"Ja živim u Mostaru gdje se više ne mogu praviti stambene zgrade, gdje je cijena stana 6.000 maraka po kvadratu, gdje mladi napuštaju, jer ne mogu kupiti stan. Dođem u Istočno Sarajevo, puno stanova, gradi se. Neki dan ste vidjeli bolnicu u Trebinju, podržavaam, ali otiđite u Jajce i pitajte zašto ne mogu napraviti bolnicu gdje su osigurali sredstva", poručuje ministar pravde BiH, Davor Bunoza.
Kako zabrana raspolaganja državnom imovinom ne zaustavlja projekte u Republici Srpskoj, Bunoza nije pojasnio, ali je, ističe, ostao šokiran posljedicama zabrane o kojim su mu govorili predstavnici Saveza opština i gradova Federacije. Konačno rješenje, smatra Bunoza, jeste donošenje zakona o državnoj imovini na nivou Bosne i Hercegovine.
"Politički ambijent ne postoji da mi donesemo taj adekvatni zakon i da je postajao, donijeli bismo ga u zadnjih 20 godina. S te strane bih ja predložio da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula ova privremena rješenja da ih povuče", smatra Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH.
Ova zabrana jedna je od najboljih odluka koje su ikad stigle iz OHR-a, ističu iz stranaka Trojke.
"Vrši se sada pritisak daj neka se ukine taj zakon, neka visoki predstavnik povuče taj zakon u potpunosti, da bi se moglo ovo što je preostalo državne imovine, da bi se mogla razgrabiti", kazao je Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda PS BiH.
U Republici Srpskoj, vlast i opozicija jednoglasni - protiv su državnog zakona u kome bi se naznačilo da su sva nepokretna imovina i prirodna dobra vlasništvo Bosne i Hercegovine.
"Ne postoji titular koji se zove država Bosne i Hercegovine. To je laž! OHR treba istjerati iz Bosne i Hercegovine i poništiti odlukom Parlamenta sve ono što je uradio", jasan je lider SNDS-a Milorad Dodik.
"Nije sporno da ova zgrada bude državna imovina Bosne i Hercegovine, zgrada Predsjedništva, MIP-a. Ne znam šta je sve u funkciji institucija Bosne i Hercegovine, ali ona priča koja je ključna, a to je zemljište, rijeke, vode, rude, šumska bogatstva i sve ostalo, mislim da to ne treba uopšte da bude predmet raspravljanja i da su u tom dijelu nadležni entiteti", naglašava Nenad Vuković, delegat u Domu naroda PS BiH.
Zbog odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom, SDA takođe poziva na pritisak, ali ne na OHR kao Čović, već na Republiku Srpsku.
"Ja znam da Republika Srpska uopšte ne poštuje odluke Ustavnog suda, a niti tu odluku. Put je mehanizmima države, međunarodne zajednice, odvratiti one koje ruše ustavni poredak da se ponašaju u sladu sa Ustavom", konstatuje Šefik Džaferović, delegat u Domu naroda PS BiH.
Prihvatljivo i održivo rješenje za raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti, dio je Programa 5+2, odnosno uslov za zatvaranje kancelarije OHR-a. To, svima prihvatljivo rješenje, domaće politike nikada nisu pronašle, pa su privremena nametali visoki predstavnici. 2005. Paddy Ashdown zabranio je raspolaganje državnom imovinom dok se pitanje ne riješi zakonom na državnom nivou. Sedamnaest godina kasnije, Christan Schmidt zabranu je proširio na imovinu naslijeđenu iz Jugoslavije, te na poljoprivredno zemljište, rijeke i šume.