ADVERTISEMENT

Predstavnici Demokratske fronte obratili su se javnosti povodom jučerašnje presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP), ističući da ona predstavlja značajnu političku i pravnu pobjedu u borbi protiv diskriminacije u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić kazao je da je Sud odbio još jednu apelaciju koju je DF podnijela u ime stranke, te da će odluka biti detaljno analizirana kako bi se utvrdilo ima li osnova za dalje pravne korake.

"Pročitaćemo presudu i odlučiti da li idemo dalje. Ne želim da se ovo shvati kao bilo kakvo kukanja ili pravljenje žrtve. Ovo nije žalopojka zbog nepravde koju građani BiH trpe godinama, već politička i pravna pobjeda za spasonosnu ideju građanske Bosne i Hercegovine", poručio je Komšić.

On je podsjetio da dosadašnja praksa Suda u Strazburu pokazuje da provođenje ovakvih presuda neće biti jednostavno, ali da odluka jasno potvrđuje otpor Demokratske fronte potezima koje je visoki predstavnik Christian Schmidt povlačio uoči izbora i tokom formiranja Vlade Federacije BiH.

"Ova presuda pokazuje i svjesno pristajanje Trojke da učestvuje u toj šaradi. Poruka je jasna svima koji su u tome učestvovali - ne treba upirati prst samo u Schmidta. Tu je i bivši američki ambasador Michael Murphy, dok je Schmidt bio izvršilac", rekao je Komšić.

Na pres-konferenciji govorio je i zastupnik DF-a Zlatan Begić, koji je naglasio da se presuda ESLjP direktno odnosi na diskriminatorna pravila nametnuta u izbornoj noći od strane visokog predstavnika.

"Visoki predstavnik je ignorisao raniju presudu Ustavnog suda BiH koja se bavila istom vrstom diskriminacije. Očekivao sam da će tu presudu provesti, ali smo svi bili šokirani kada je diskriminacija dodatno produbljena i praktično zabetonirana", kazao je Begić.

On je pozvao visokog predstavnika da hitno donese novu odluku kojom bi ispravio, kako je naveo, neustavne i diskriminatorne izmjene, te uskladio način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH sa Poveljom o ljudskim pravima i odlukama Ustavnog suda BiH.

"Nametnuo je nova pravila njihovog izbora i zbog toga je juče trebao podnijeti ostavku", poručio je Begić.

Dodao je da je diskriminacija utvrđena i u slučaju zabrane njegove kandidature za Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, te najavio da će Demokratska fronta insistirati na implementaciji svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

"Pitanje je da li bi Schmidt ovo nametnuo, zajedno sa inspiratorom svega, Michaelom Murphyjem, da nisu imali podršku iz Sarajeva onih kojima su tada bile važne isključivo pozicije vlasti", zaključio je Begić.

Šta je presudio sud?

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u dva slučaja da su povrijeđena ljudska prava Zlatana Begića, zastupnika Demokratske fronte u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Sud je utvrdio da se predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH biraju suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, kao i da je izbor rukovodstva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u suprotnosti s Konvencijom.

U obrazloženju presude navodi se da je Begić tvrdio kako mu je onemogućena kandidatura za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, čime su povrijeđeni član 3. Protokola broj 1 (pravo na slobodne izbore), u vezi s članom 14. (zabrana diskriminacije), kao i član 1. Protokola broj 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Sud je utvrdio kršenje člana 1. Protokola broj 12, ocijenivši da samo utvrđivanje povrede predstavlja dovoljnu pravičnu naknadu za nematerijalnu štetu, dok je tuženoj državi naloženo da isplati 10.000 eura na ime troškova i izdataka.

Prema važećem Ustavu Federacije BiH, predsjednik i potpredsjednici FBiH mogu biti birani isključivo iz reda konstitutivnih naroda, što je dodatno potvrđeno amandmanima na Ustav FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Istovremeno, Evropski sud za ljudska prava odbacio je aplikaciju Demokratske fronte koja se odnosila na nametnute izmjene Izbornog zakona, kao i aplikaciju Zlatana Begića u vezi s ulogom Doma naroda i vrijednošću glasa.

Kako je naveo ministar pravde BiH Davor Bunoza, Sud je usvojio dvije Begićeve aplikacije koje se odnose na nemogućnost kandidovanja za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, te za rukovodstvo Predstavničkog doma PSBiH, dok je istovremeno "potvrdio da ustavna struktura BiH, uključujući Dom naroda, nije u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima."

U jednom od odbačenih predmeta, skrenuo je Bunoza pažnju, Sud je zauzeo stav da Konvencija ne garantuje jednaku težinu svakog glasa u izbornom procesu, ocijenivši da se radi o pokušaju promjene ustavne i izborne strukture, a ne o povredi individualnog prava.