Iako smo skoro na polovini trećeg mjeseca, institucije BiH još nemaju budžet za ovu godinu. Nije neuobičajeno da institucije na državnom nivou godinu provedu na privremenom finansiranju, novina su samo razlozi za otezanja pri usvajanju budžeta.
ADVERTISEMENT
Dok politički akteri jedni na druge prebacuju odgovornost za neusvajanje budžeta zaposleni u institucijama BiH prelomili su. Ne čekaju na nova obećanja već pripremaju masovne proteste za posljednji dan marta.
Od početka februara nema sjednica Fiskalnog savjeta Bosne i Hercegovine, nije usvojen Globalni fiskalni okvir do 2028. što je uslov za kreiranje budžeta. Nove sjednice savjeta niko više ni ne pominje. Na čekanju su tako ostale i povišice, tj. primjena uvećane osnovice od 690 maraka, za obračun plata državnih službenika. Zakon o budžetu za 2026. bio je jedan od uslova zaposlenih da ne izađu na proteste, a drugi, takođe neispunjen, bile su izmjene Zakona o platama.
"Bez obzira da li su usvojila ova dva zakona, mi zvanično izlazimo na proteste 31. marta u 12 i 5. Jednostavno 5 do 12 je davno prošlo", rekao je Radenko Mirković, predsjednik samostalnog sindikata zaposlenih u institucijama BiH.
A kada je riječ o izmjenama zakona o platama u institucijama BiH, koje su prošle Predstavnički, ali su zbog prekidanja sjednica zapele u Domu naroda, prijedlog je da se uvećana osnovica ne primjenjuje na plate članova Predsjedništva, ministre, parlamentarce i druge visokopozicionirane zvaničnike. S druge strane, zaposleni sa nižim koeficijentima, dobili bi povišicu, ali i razliku koja se uvećava svakim mjesecom kašnjenja sa usvajanjem ovogodišnjeg budžeta.
"Zaista gledamo da nam je zakon prioritet prioriteta, jer kad se usvoji zakon i usvajanjem budžeta ide retroaktivna isplata svim zaposlenim u institucijama BiH. 15 ljudi ovdje ucjenjuje 23.000 zaposlenih, 15 ljudi drže ljude gladnih usta, preko 100.000 hrane tih 23.000 zaposlenih. Nema tu krivca da izdvojimo, jednostavno nekada je pozicija, nekada je opozicija. Imamo situaciju kad u Domu naroda opozicija predlaže dnevni red 2-3 sata, pa krivi navod, pa replika, 4-5 sata prođe, ljudi se umore i odu", dodaje Mirković.
Na januarskoj sjednici Fiskalnog savjeta, protiv novog fiskalnog okvira bio je premijer Federacije Nermin Nikšić. Dovodio je u pitanje ustavnost prve Vlade Save Minića, koji je, kao premijer, član Fiskalnog savjeta. Na februarskoj sjednici suprotna situacija, Nikšič je glasao za, ali predstavnici Republike Srpske nisu glasali... Tražili su još vremena i da se izjasne na sjednici koja je najavljivana za sredinu februara, ali nikada nije održana.
"Ljudi iz Republike Srpske su povukli svoje glasanje, zakon što sam je glasao, vjerovatno očekujući da ja neću glasati, a do njih je valjda se zna ko je ministar finansija koji treba da predloži državni budžet", ističe Nermin Nikšić, premijer FBiH.
Ministar finansija Bosne i Hercegovine ipak tvrdi - Nikšić osporava i drugu Minićevu vladu i zato koči procese u Fiskalnom savjetu.
"Postavlja pitanje legitimiteta vlade Republike Srpske i kolega Nikšić je to obstruisao i onda je doživio Fiskalni savjet kao noćni klub u koji on kad uđe taj noćni klub radi, a kad ne uđe ne radi", kaže Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH.
Kada će Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivati o ustavnosti aktuelnog saziva Vlade Republike Srpske nije poznato. Na upite nam nisu odgovorili... Ocjenu ustavnosti tražili su državni poslanici SDA i DF-a, koji osporavaju nadležnost i legitimitet v.d. predsjednice Republike Srpske Ane Trišić Babić, koja je Miniću dala mandat.