Izgradnja južne plinske interkonekcije i način usvajanja energetskih zakona na niovu Federacije čini se da ostaje kamen spoticanja između Brisela i Washingtona. Dok Europska unija traži striktno usklađivanje sa svojim pravilima, domaći predstavnici vlasti poručuju: "Svako se bori za svoje interese, a Bosna i Hercegovina u toj borbi treba da se uklopi". Hoće li razvojna šansa postati međunarodni politički spor?
ADVERTISEMENT
Brisel istrajan, pravila jasna. Zemlje koje teže članstvu, zakone trebaju uskladiti sa europskim. Za Euronews potvrda, šef europske delegacije Luigi Soreca, 13. aprila poslao je pismo u kabinete Krišto i Nikšića. Razlog je, kako navode, podsjetnik na obaveze BiH u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji.
"Bilo kakvo drugačije tumačenje ovog pisma je pogrešno i obmanjujuće. Bosna i Hercegovina se obavezala na konkretne reformske mjere u oblasti energetike u okviru svoje Reformske agende u sklopu Plana rasta za Zapadni Balkan", rekao je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH.
Brisel jasan, Washington glasniji. Južna interkonekcija ostaje američki prioriet. Toliko važan, da su pod američkim pritiskom nositelji vlasti preko noći uspjeli završiti posao, koji inače u praksi traje mininalno pola godine. Nakon boravka u Americi, federalni premijer tvrdi da su otvorena i ekonomska pitanja.
"Spriječili da godinu dana idemo žalba na žalbu, ko će dobiti koncesiju. Pa da dočekamo da propadne kao Blok sedam. Imamo sada lobiste koje ne trebamo platiti, a vjerovatno smo u prilici da se ukinu carine na namjensku industriju iz BiH", kazao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH (SDP BiH).
Ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto priznaje da razlike u interesima postoje. Pa tako navodi da ostaje otvoreno pitanje investiranja na ovaj način u smislu neslaganja s modelom na koji to radi Europska unija.
"Interes Bosne i Hercegovine je plinska infrastruktura. Ako to nismo mogli uraditi sa EU ili sami, što bi bilo idealno, možemo to onda uraditi s nekim drugim ko ima isti taj interes", kazao je Edin Forto, ministar saobraćaj i komunikacija BiH (Naša stranka).
Vremena je sve manje, sredinom naredne sedmice očekuje se potpisivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Predsjedništvo BiH je dalo zeleno svjetlo, iz hrvatske vlade podrška gradnji, ali i usvojenim zakonima.
"Naš LNG terminal na Krku dodatno pomaže u stabilnosti i sigurnosti u ovoj teškoj energetskoj krizi u cijelome svijetu", kazao je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Ali pitanje je: da li ubrzati projekte pod pritiskom investitora ili striktno slijediti europske procedure? Iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu od početka ukazuju na niz netransparentnosti.
"Mi treba da se preispitamo da li želimo u Europsku uniju ili nam je važnije u nekom trenutku udovoljavanje jednoj administraciji koja je vrlo specifična. Možemo ovo uporediti sa primjerom Grenlanda kada je rekao da će ga oteti, pa su se usportivili. Ovdje nije imao ko da se usprotivi", naveo je Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH.
Izgradnja plinovoda preko noći donijela je politički konsenzus, ali i otvorila pitanje - hoće li energetska razvojna šansa, postati linija međunarodnog političkog razdora?