U Sarajevu se održava dvodnevni zajednički seminar Komiteta za poštivanje obaveza i angažmana država članica Vijeća Evrope i Parlamentarne skupštine BiH-a, gdje su u foksu i načini kako provesti presude Evropskog suda za ljudska prava. Bosna i Hercegovina nije provela niz odluka suda iz Strasbura kojima bi se omogućilo da svi građani mogu birati I biti birani na najviše funkcije.
ADVERTISEMENT
Trideset parlamentaraca iz 28 evropskih zemalja, čuli su priču Jakoba Fincija.
Prije 17 godina dobio je presudu protiv Bosne i Hercegovine u Strazburu.
Kao pripadnik nacionalne manjine nije se mogao kandidirati za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Presuda nikada nije provedena.
"Čekamo, čekamo, čekamo, a znate ima kod nas poslovica, ko čeka taj dočeka. Tako da svi mi koji se ne deklarišemo kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda ili ne živimo na pravom dijelu teritorije, nemamo mogućnost kandidovanja, i to je razlog ovog spora", poručio je apelant, Jakob Finci.
Rješenje spora pokušali su inicirati davno iz Republike Srpske. Ideja nije prošla u Federaciji BiH, a, presude su stizale.
U nizu slučajeva, od onog Pilav, Zornić ili Pudarić ukazano je kako nije osigurano jednako pravo za sve građane da biraju i budu birani.
Poput toga da se Srbin iz Federacije BiH može birati u državni Dom naroda ili Predsjedništvo BiH-a.
"A ovo o čemu se danas kod nas priča ko je više ili manje legitiman, opet govore oni koji imaju pravo da se kandiduju, za razliku od mnogo nas, mogu reći, i iz konstitutivnih naroda i iz ostalih koji to pravo apsolutno nemaju", rekao je Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
I tako je iz jednog u drugi izborni ciklus.
Na osnovu presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, Bosna i Hercegovina, mora, odlučeno je, ukloniti diskriminaciju u izbornom sistemu, te mijenjati Ustav Bosne i Hercegovine.
Taj kompromis moraju postići političke elite koje nisu provele niti jednu presudu iz te oblasti, suda iz Strazbura.
U izbornoj godini, kratko su nam poručili iz SNSD-a, nema mijenjanja izbornog zakona.
Stručnjaci imaju svoje viđenje.
"Presude od Sejdić i Finci, pa sve do današnjeg dana trebalo je da vode ka reformama radi uspostavljanja političke jednakosti svih građana", smatra pravni stručnjak, Nedim Ademović.
U BiH-a je primarni cilj zaštita konstitutivnih naroda.
U šest presuda iz Strazbura precizirala su se kršenja ljudskih prava pojedinaca u stvarnom političkom životu.
"Upravo zato što smo jako dugo čekali, rodili su se razni drugi modeli, koji su, ja bih rekla, zamutili poruku Evropskog suda za ljudska prava, a to je o načinima i pravcu u kome se mora kretati Bosna i Hercegovina koji neće voditi daljoj etnifikaciji već će voditi ka većoj jednakosti građana i naroda u Bosni i Hercegovini", ocijenila je Sabina Ćudić, članica delegacije Parlamentarne Skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.
Iz BiH i dalje stižu predstavke Evropskom sudu za ljudska prava.
Na primjer, u prošloj godini bilo ih je 312, a 306 je proglašeno neprihvatljivim.
"Zaključno sa 1. januarom 2026. godine, 70 predstavki je bilo u postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava", naglasila je Valerija Galić, potpredsjednica Ustavnog suda BiH.
Sud iz Strazbura u ranijem periodu donio je stotine presuda protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja ljudskih prava što je značajno olakšalo I kase sa raznih nivoa vlasti.