ADVERTISEMENT

O ovoj izjavi se složila grupa turista koju smo sreli na proputovanju prema grčkom otoku Krf, a išli su s dva automobila iz Zagreba, te se kratko zadržali i u Sarajevu. Iako nisu svi iz Hrvatske, obje porodice godinama žive u glavnom hrvatskom gradu, te su navikli ljetovati u Istri, Crikvenici i drugim mjestima sjevernog Jadrana. Kažu da su prošle godine probali Jonsko more, putujući najprije na jug Albanije, a zatim i u grčki grad Pargu, piše Al Jazeera Balkans.

Jednom kad probate Grčku

"Jednom kad probate Grčku, teško ćete se vratiti ljetovanju u Hrvatskoj", kaže nam Danijel, otac dvije djevojčice, stanovnik Zagreba koji tu živi još od studija. "Moguće da se to u našoj zemlji namjerno radi, jer je valjda lakše primiti dvoje turista i uzeti im po 1.000 eura (1.955 KM), nego petoro i uzeti po 400 (782,38 KM)”.

Supruga Teuta, Albanka porijeklom iz Sjeverne Makedonije, kaže da ga je jedva nagovorila da probaju Grčku.

"Mi smo kao djeca, tokom rata, morali promijeniti destinaciju, i umjesto u Crnu Goru ili Hrvatsku, na 'naše more', počeli smo obilaziti Grčku. Bilo je teško jer nam nisu priznavali pasoše, ali smo s ulaznim papirima koji su služili kao viza uspijevali otići barem jednom godišnje. Alternativa nam je bio Ohrid, koji je sjajan, ali nije more. A znate šta našim ljudima znači more – jedino je to pravi odmor", dodaje Teuta.

Kasnije je Teutina porodica krenula obilaziti i Albaniju, rekavši nam da neke stvari u toj zemlji ipak i dalje kaskaju.

"U Albaniji je zdravstvena skrb za turiste vrlo upitna, dok u Grčkoj svako mjesto ima ambulantu, a često i po više apoteka. Kad idete s djecom, to je bitno. A i cijene su često i više nego u Grčkoj. Na Krfu ležaljku dobijete besplatno ili platite pet do deset eura (19,56 KM), a u Dhermiju ili Sarandi morate izdvojiti i po 20 do 25 (39,12 KM do 48,90 KM)", kaže nam Teuta, te dodaje da je to "previše za deset dana ljetovanja".

"Vi ćete potrošiti te iste novce, ali ćete barem nešto dobiti zauzvrat", dodaje Danijel, te se pita "zašto da plaća toliko mnogo za običnu ležaljku".

Grčka je suočena s inflacijom

U sezoni kada bi gosti trebali biti najpoželjniji, Jadran se pretvara u zonu visokih cijena. Već od juna u svim medijima čitamo o cijenama i uslugama, te iskustvima nezadovoljnih turista. Iako Hrvatska svake godine bilježi rekordne prihode, pa je tako ove godine čak i u prvom tromjesečju uprihodila 865 miliona eura (1.6 milijardi KM) stiče se dojam da je tokom ljeta nemoguće ljetovati u Hrvatskoj, a da se ne izdvoji ozbiljan novac.

S druge strane, Grčka – iako suočena s inflacijom, problemima s radnom snagom i drugim problemima – nudi sasvim drugačije iskustvo: toplo gostoprimstvo, stabilne cijene i osjećaj da ste dobrodošli. Naravno, i u Grčkoj ima skupih destinacija, ali to nije pravilo, dok u bivšim jugoslovenskim zemljama teško više možete pronaći apartman u sezoni ispod 100 eura (195,60 KM) po noći.

Tokom ljeta u Grčkoj dvoje ljudi može večerati uz more za 30 (58,68 KM) do 40 eura (78,24 KM), spavati u klimatizovanom apartmanu za upola manje novaca i iznajmiti ležaljke za simboličan iznos – ili ih dobiti besplatno uz naručeno piće. U istom periodu, u Crnoj Gori i Hrvatskoj, večera sličnog kvaliteta zna koštati i preko 70 eura (136,92 KM), apartmani su često skuplji, a ležaljke se često plaćaju i previše.

Razlika je što u Hrvatskoj često ima hlada, pa nisu ni potrebne, dok se u Crnoj Gori na mnogim plažama ne poštuje zakon u kom se traži da se oslobodi određeni dio plaže za turiste. Kada recimo dođete na plažu Jaz kod Budve, ljudi vas uljudno pozdrave i kažu: "Dobar dan, izvolite", kao da ste došli u prodavnicu i kao da se podrazumijeva da morate odmah potrošiti novac. Ležaljke su smještene gotovo jedna do druge, što gužvu čini nepodnošljivom.

No, razlika nije samo u cijeni. Ono što posebno iritira mnoge turiste jeste osjećaj da su u Crnoj Gori i Hrvatskoj neželjeni gosti ako nemaju "dubok džep". Nerijetko ih dočekuju neljubazni domaćini i loša usluga ili nelogične zabrane i ograničenja, poput recimo zabrane dovođenja psa na plažu, što je u Hrvatskoj vrlo precizno zabranjeno gotovo na svakoj plaži, piše Al Jazeera Balkans.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.