Naučnici su po prvi put uspjeli rekonstruirati prve molekule svemira oponašajući uvjete koji su vladali neposredno nakon Velikog praska.
Rezultati otvaraju nova pitanja o nastanku zvijezda i, kako navode autori istraživanja objavljenog 24. jula u časopisu Astronomy and Astrophysics, 'pozivaju na preispitivanje helijeve kemije u ranom svemiru'.
Nakon Velikog praska prije 13,8 milijardi godina svemir je bio izuzetno vruć, no već nekoliko sekundi kasnije temperature su se snizile dovoljno da nastanu prvi elementi - vodik i helij. Stotine hiljada godina kasnije hlađenje je omogućilo atomima da se povežu s elektronima i tvore prve molekule, prenosi Space.
Prema istraživačima, upravo je helij-hidridni ion (HeH+) bio prva molekula u svemiru. Taj ion je ključan za nastanak molekularnog vodika koji je danas najzastupljenija molekula u svemiru.
I helij-hidridni ioni i molekularni vodik stotinama su milijuna godina kasnije odigrali ključnu ulogu u formiranju prvih zvijezda. Da bi protuzvijezda započela proces fuzije, atomi i molekule u njezinoj unutrašnjosti moraju se sudarati i oslobađati toplinu. Proces je uglavnom neučinkovit pri temperaturama nižim od 10.000 Celzijevih stupnjeva, no upravo helij-hidridni ioni su omogućiti da se reakcije nastave i u hladnijim uvjetima.