Rukopis koji je nekada smatran neslužbenom kopijom Magne Carte sada se smatra originalnom verzijom i "jednim od najvrijednijih dokumenata na svijetu", prema riječima dva britanska akademika. Godinama je ostao skriven u biblioteci Pravnog fakulteta Harvard, a njegov pravi identitet i vrijednost do sada nisu bili poznati.
ADVERTISEMENT
Godine 1946. Pravni fakultet Harvard kupio je kopiju Magne Carte od londonskih knjižara Sweet & Maxwell po smiješnoj cijeni od 27,50 dolara - otprilike 400 eura u 2025. godini, na osnovu inflacije.
Knjižari su je kupili na aukciji Sotheby'sa u Londonu, a katalog je rukopis opisao kao "kopiju... napravljenu 1327. godine... pomalo izlizanu i vlažnom umrljanu".
Ispostavilo se da je ova neslužbena kopija Magne Carte - prvog dokumenta koji je zapisano načelo da kralj i njegova vlada nisu iznad zakona - pogrešno katalogizirana i da je zapravo original.
To znači da je dokument samo jedan od sedam koje je 1300. godine izdao Edward I, a koji su još uvijek sačuvani.
David Carpenter, profesor srednjovjekovne historije na King's Collegeu u Londonu, stoji iza ovog otkrića.
„Pretraživao sam sve ove online zakonske knjige pokušavajući pronaći neslužbene kopije Magne Carte... i odmah sam pomislio: Bože moj, ovo izgleda kao original Edwardove I. potvrde Magne Carte iz 1300. godine, iako je izgled, naravno, varljiv“, rekao je profesor Carpenter.
On i Nicholas Vincent, profesor srednjovjekovne historije na Univerzitetu East Anglia, napravili su nekoliko testova kako bi utvrdili autentičnost dokumenta, poznatog kao HLS MS 172, prenosi Euronews.com.
„Koristeći spektralno snimanje i ultraljubičasto svjetlo, jer stanje na nekim mjestima nije baš dobro, obradio sam ga riječ po riječ i savršeno se podudarao s ostalih šest“, rekao je profesor Carpenter.
Profesor Carpenter je opisao HLS MS 172 kao „jedan od najvrijednijih dokumenata na svijetu“.
Dodao je: „To potvrđuje temeljni princip da je vladar podložan zakonu. Ne može samo reći: 'U zatvor, odrubite glavu, oduzimam vam imovinu.' Ako želi djelovati protiv vas, mora to učiniti pravnim putem. To je kamen temeljac zapadne tradicije prava i demokratije.“
Na pitanje kako je moguće da je riječ o kopiji, profesor Vincent je rekao: „Mislim da su svi bili iscrpljeni na kraju Drugog svjetskog rata. Mislim da je ko god da je pročitao u Sotheby'su i pogledao, sumnjam da je pomislio 'oh, to ne može biti originalna Magna Carta jer bismo mi znali za nju'. Pogrešno su pročitali datum, dobili su pogrešnog kralja. Katalogizirali su je kao da je povelja Edwarda III. Ali u stvari je to Edward I. Za amatera je to prilično lako napraviti grešku. Ali, kao rezultat toga, činjenica da je to bio original je potpuno ignorisana i prodata je po prilično smiješnoj cijeni.“
U vezi s vrijednošću dokumenta danas, profesor Vincent je rekao: „Oklevao bih da predložim cifru, ali Magna Carta iz 1297. koja je prodata na aukciji u New Yorku 2007. godine dostigla je cijenu od 21 milion dolara, tako da govorimo o vrlo velikoj sumi novca.“
Profesor Carpenter je opisao otkriće kao „fantastičnu“ vijest za Harvard.
„Bio sam zadivljen. Prvo, što je uopće postojalo, a drugo, što Harvard nije shvatio šta imaju. Osjećao sam se pomalo zapanjeno na neki način jer je potvrda Edwarda I iz 1300. godine najautoritativnija od svih potvrda.“
Carpenter i Vincent vjeruju da je dokument izdat bivšoj parlamentarnoj općini Appleby u Cumbriji 1300. godine.
„Harvardova Magna Carta zaslužuje slavlje, ne kao neka puka kopija, umrljana i izblijedjela, već kao original jednog od najznačajnijih dokumenata u svjetskoj ustavnoj historiji, kamen temeljac sloboda iz prošlosti, sadašnjosti i onih koje tek treba osvojiti“, dodala je profesorica Carpenter.
Amanda Watson sa Pravnog fakulteta Harvard čestitala je dvojici profesora na „fantastičnom otkriću“, rekavši: „Ovaj rad ilustruje šta se dešava kada se veličanstvene kolekcije, poput onih Pravne biblioteke Harvarda, otvore briljantnim naučnicima.“
Profesori se nadaju da će Harvardova Magna Carta uskoro biti izložena javnosti.