ADVERTISEMENT

Na stolu se obično nalazi raznolik izbor: nekoliko vrsta sireva i maslina, domaća peciva, svjež paradajz i krastavac, suvo meso, jaja pripremljena na više načina, tek pečen hljeb, džemovi od sezonskog voća, med i gusta pavlaka.

Uz sve to obavezno ide i crni čaj, poslužen u tradicionalnim staklenim čašama.

Turski doručak je trenutno kandidat za UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine.

Glavni obrok dana

Na turskom se doručak naziva "kahvalte", riječ izvedena od "kahve" (kafa) i "alte"(prije/ispod), što doslovno znači "prije kafe“. Turski doručak je, međutim, toliko obilan da postaje glavni dnevni događaj, ostavljajući one koji jedu site satima.

Zahvaljujući svom razuđenom geografskom položaju, Turska nudi kulturu doručka koja varira od regiona do regiona, a svaki se priprema prema lokalnim ukusima, prenosi Politikin Magazin.

U istočnoj Turskoj, doručak često počinje rano, sa prvom svjetlošću dana, jer restorani specijalizovani za supe i prodavci tortilja sa džigericom otvaraju svoja vrata ranoraniocima, nudeći obilna jela koja vas nahrane za dan koji je pred vama.

Nasuprot tome, egejski region je poznat po svojim laganim i svježim namazima za doručak sa svježim povrćem, sezonskim zelenilom, ukusnim maslinama i bergamskim tulum sirom. Uprkos regionalnim varijacijama, određena jela se stalno pojavljuju na svim turskim stolovima za doručak.

Osnove turskog doručka

Sir i masline su među najznačajnijim komponentama turskog doručka.

Iako je bijeli sir centralni dio turskog doručka, mnoge lokalne sorte ističu se u različitim regionima. "Ezine", sir sa plavom plijesni iz Konje, "kašar" iz Karsa i sir sa začinskim biljem iz Vana su samo neki primjeri.

Masline su, takođe, neophodne za šareni doručak. Turska je jedan od pet najvećih svjetskih proizvođača maslina i maslinovog ulja, a egejski region je dom većine maslinjaka.

Crne i zelene masline, često začinjene maslinovim uljem, lokalnim biljem i začinima, dodaju bogatstvo trpezama za doručak širom zemlje.

Pikantna piletina

Turski stolovi za doručak, takođe, obiluju svježim povrćem i voćem u svim dijelovima zemlje. Sezonsko povrće, posebno sočni ljetnji paradajz, krastavci, svježe zelenilo i začinsko bilje, služe se sa malo maslinovog ulja i prstohvatom soli, uz različite vrste sira i masline.

Dinja i lubenica često predstavljaju osvježavajući dodatak jelu tokom ljeta, donoseći slatki kontrast slanim jelima.

Jaja i peciva

Jaja, još jedna karakteristika turskog doručka, pripremaju se na različite načine, od omleta sa povrćem i prženih jaja do meko kuvanih ili poširanih.

Najomiljenija jela od jaja su menemen, kajgana sa paprikom i paradajzom, pržena jaja sa sudžukom (ljutom turskom kobasicom) i čilbir (poširana jaja servirana na jogurtu sa bijelim lukom) koja su nedavno osvojila i društvene mreže.

Tu, međutim, još nije kraj raznolikosti. Peciva su, takođe, nezaobilazni dio turskog doručka. Iako je hrskavi i svježe pečen hljeb obavezan na svakom stolu, često mu se pridružuju simit (đevreci prekriveni susamom), pogača (od sira do krompira) i gozleme (tanka pogačica punjena svježim zelenilom, sirom, mljevenim mesom ili krompirom).

Turski doručak ne može biti potpun bez slatkog završetka. Za kraj, prirodni med i gusta pavlaka od mlijeka životinja uzgajanih na zelenim pašnjacima su savršena kombinacija.

Turski džemovi i marmelade, domaći i punog ukusa sezonskog voća, još su neke od opcija koje treba probati. Naravno, uz sve ovo crni čaj u čašicama u obliku tulipana.