ADVERTISEMENT

Podvodni arheolozi, godinama istražuju rimski brod, iz perioda prvo/drugo stoljeće.

Dobro je očuvana brodska konstrukcija duga 12 i po metara i rijetki su nalazi brodske arhitekture koja je potpuno očišćenja u staroj rimskoj luci.

"Mi tijekom istraživanja luke, naletjeli smo na komade drveta koji su nam se učinili zanimljivim. Pokušali smo malo proširiti to područje istraživanja i evo, zadnje četiri godine istražujemo taj rimski brod koji je vrlo dobro sačuvan. Nalazi se na samo dva metra dubine, na nekih 20 centimetara ispod razine pijeska, na kupalištu koje se i danas koristi. Tako da je čudo što se tako dobro sačuvalo. Ono što je zanimljivo kod njega je da se nalaze razni dijelovi nadgrađa broda, što je rijetko i veoma zanimljivo. To će nam pomoći u rekonstrukciji, kako bismo dobili to, kako je taj brod izgledao", rekao je Mladen Pešić, direktor Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.

Kako brod izgleda, redovno dolaze vidjeti studenti. Preko 300 njih iz pedesatak država, ronilo je i divilo se ovom nalazištu.

Narednih godina, plan je jasan.

"Bio je plan i možda vaditi broj i izložiti ga kod nas, to je zahtjevan i dugotrajan proces. Za sada, plan je da kroz sljedeće dvije godine napravimo jedan model tog broda u odnosu 1:10. Kako bismo naučili kako on izgleda, da ga rekonstruiramo u nekom manjem opsegu, i na osnovu toga, kasnije ćemo moći vidjeti kako je zapravo izgledao, i možda napravimo neko veću rekonstrukciju", dodaje Pešić.

Nešto dalje, blizu otoka Žirija kod Šibenika, leži na dvadesetak metara dubine olupina aviona. Njemački "Junkers Ju-87" ili "Štuka". Lovca bombardera iz sastava bivše talijanske avijacije, na početku Drugog svjetskog rata, srušile su tadašnje jugoslovenske kraljevske snage.

Kako bi se zaštitilo njegovo propadanje pod morem, sačinjen je u svijetu jedinstven projekat katodne zaštite aviona. I ova olupina, ušla je u 36 nalazišta u Hrvatskoj, gdje se turistički, može roniti.

"Naše konzervatorice su jednu inovativnu metodu iskoristile, metodu koja se koristi i dan danas u zaštiti brodskih motora ili nekakvih metalnih dijelova pod morem. Radi se o cink protektorima u ovom slučaju aluminijski protektori koji se spajaju direkt sa metalom i oni se troše za razliku od metala. More tokom godina izjeda metal ako se spoji metal koji se brže troši od ovoga kojeg želimo sačuvati. Taj metal se troši, a olupina će ostati sačuvana. To je nova metoda koju smo usvojili i predstavili u svijetu, imamo puno interesa od Francuske, Španjolske i Malte, da i oni u biti pokušaju primijeniti tu metodu na njihovim olupinama", kaže Pešić.

Podvodno arheologija, istraživanje i zaštita nalaza, sve je više aktuelna i u Zadru djeluje Centar UNESCO-a druge kategorije.