ADVERTISEMENT

Prema novoj studiji, čini se da djeca ljudi koji žive do 100 godina imaju nešto zdraviju prehranu od tipičnih starijih odraslih osoba.

Prethodna istraživanja ukazuju na to da djeca stogodišnjaka često dijele neke od prednosti preživljavanja svojih roditelja, sa znatno nižim stopama bolesti povezanih sa starenjem, posebno kardiovaskularnih stanja poput srčanog i moždanog udara, piše Euronews Health.

Sada su istraživači sa Univerziteta u Bostonu, u Sjedinjenim Američkim Državama, postavili praktičnije pitanje. Šta ove dugovječne porodice zapravo jedu?

Istraživači su analizirali upitnike o hrani koje je 2005. godine popunilo 457 starijih osoba uključenih u Studiju stogodišnjaka Nove Engleske, jednu od najvećih svjetskih studija o vrlo dugovječnim porodicama. Većina učesnika bila su odrasla djeca stogodišnjaka.

Starost učesnika kretala se od sredine četrdesetih do ranih devedesetih godina, s prosjekom od sredine sedamdesetih godina kada su prijavili svoju ishranu 2005. godine.

Studija je otkrila da su ovi odrasli imali umjeren ukupni kvalitet ishrane. Njihova ishrana nije bila savršena, ali su postigli nešto više rezultate od uporedivih grupa starijih osoba u SAD-u u četiri priznata mjerila ishrane, uključujući indekse povezane s općim zdravljem, prevencijom hroničnih bolesti, zdravljem mozga i održivošću okoliša.

Najjači dijelovi njihove prehrane bili su voće, povrće, zeleno lisnato povrće i grah, morski plodovi i "kvalitet hrane proteina", što znači hrana poput morskih plodova i manje prerađenog mesa. Također su se relativno dobro snalazili u ograničavanju unosa natrija, dodanog šećera i rafiniranih žitarica.

Međutim, studija je otkrila da ovi stogodišnjaci nisu ispunjavali preporučene nivoe unosa za nekoliko namirnica, uključujući cjelovite žitarice, mahunarke, soju i orašaste plodove. Prehranu bogatu ovim vrstama hrane široko preporučuju zdravstvene vlasti poput Svjetske zdravstvene organizacije kao dio zdrave prehrane kako bi se smanjio rizik od kroničnih bolesti.

Rezultati ne dokazuju da je prehrana uzrokovala duži život ovih porodica. Istraživači pažljivo napominju da je studija bila opservacijska i zasnovana na prehrani prijavljenoj u jednom trenutku. Grupa je također bila visoko obrazovana i uglavnom bijela, što ograničava koliko se široko nalazi mogu primijeniti.

U međuvremenu, obrazovanje se činilo jednim od najjasnijih utjecaja na kvalitet prehrane. Ljudi s višim nivoom obrazovanja obično su imali zdravije rezultate u svim indeksima prehrane.

Istraživači kažu da nalazi ukazuju na potrebu za boljim obrazovanjem o ishrani za starije odrasle osobe, uključujući vještine poput čitanja etiketa na hrani i kuhanja, zajedno s ciljanijim pristupima za muškarce i žene.

Također su pozvali kreatore politika da poboljšaju pristupačnost i dostupnost hrane poput cjelovitih žitarica i mahunarki.

Širom Evrope, ljudi već imaju tendenciju da žive duže od globalnog prosjeka, sa očekivanim životnim vijekom koji dostiže 81,7 godina, prema podacima iz 2024. godine.

Italija i Švedska zabilježile su najveći očekivani životni vijek (obje 84,1 godina), a Španija (84,0 godina).

Nasuprot tome, najniži očekivani životni vijek zabilježen je u Bugarskoj (75,9 godina), Rumuniji (76,6 godina) i Latviji (76,7 godina).