Iako je sa 140 godina turističke tradicije i zavidnom brojkom od 2,4 milijuna noćenja godišnje jedna od perjanica hrvatskog turizma, otok Lošinj nastavlja ulagati u svoju ponudu kako bi privukao sto više gostiju, uključujući i one iz Bosne i Hercegovine.
ADVERTISEMENT
S više od 200 sunčanih dana u godini Lošinj spada u najsunčanija područja Hrvatske. Posebno su ponosni na kvalitetu i čistoću vode i zraka, zbog čega su priznati i kao prvo klimatsko lječilište na Jadranu. Cijeni to i oko dvije tisuće gostiju iz BiH koji svake godine posjete Lošinj. Iako geografski znatno dalji nego primjerice Srednji i Južni Jadran, Kvarner tradicionalno privlači turiste iz BiH koji traže neki drugačiji doživljaj boravka na moru.
Domaćini kažu da bh. gosti, kao i 315 tisuća gostiju iz drugih zemalja koji godišnje posjete ovaj živopisni otok na Kvarneru, dolaze uživati u moru i klimi, ali i gastronomiji, kulturi, sportskim aktivnostima (280 kilometara pješačkih i biciklističkih staza).
Kada je kultura u pitanju, glavna atrakcija je svakako Muzej Apoksiomena koji je u cijelosti posvećen samo jednom, ali vrijednom eksponatu – brončanom kipu mladog atlete Apoksiomena. Kip je u podmorju pokraj otoka Lošinja, na dubini od 45 metara, 1997. godine pronašao turist iz Belgije. Iz mora, na čijem je dnu boravio gotovo dva tisućljeća, izvađen je dvije godine kasnije. Njegovo ime dolazi od grčke riječi apoxyomenos i označava prikaz atlete. Kip je očuvan skoro u cijelosti, jer su pri pronalasku nedostajali samo mali prst lijeve ruke i oči te strugaljka, a na stopalu desne noge bio je još pričvršćen dio izvorne brončane baze. Muzej je otvoren u svibnju 2016. u palači Kvarner u središtu Malog Lošinja i privlači turiste iz cijelog svijeta, jer je riječ o najbolje očuvanom od svega pet kipova Apoksiomena.
Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, kaže da je njihov strateški cilj bio vrhunsku prirodu i klimu, nadograditi kvalitetnim smještajem, gastronomijom, kulturnom i zabavom s outdoor ponudom. Posebno mjesto u cijeloj priči zauzima brendiranje „otoka vitalnosti“ koje je pokrenuto 2006. godine.
"Govorimo o brendu koja se odnosi prvenstveno na način života, lifestyle kao takav, što uključuje brigu o svome tijelu i zdravlju. Dio toga, naravno, je i gastronomija. Mi smo sve to što je do sada urađeno na gastronomskom brendiranju Lošinja stavili pod zajedničku kapu kao „jela vitalnosti“, ističe Cvitković.
Direktorica Abisal-Gastronauta, Karin Mimica, koja već dugi niz godina radi na gastronomskom brendiranju gradova i regija u Hrvatskoj, među najzaslužnijima je i za projekt „Taste of Vitality“ kojim se Lošinj sve više ističe kao odredište ljubitelja autohtone, ali istodobno zdrave kuhinje.
Miomirisno začinsko bilje, ribe, rakovi i školjke iz Lošinjskog akvatorija te otočna divljač i janjetina, u središtu su ove gastronomske priče. Ugostiteljska ponuda s delicijama čije su recepture i postupci pripreme nadgledani od urednice Healthy meal standarda, nutrcionistice Dijane Gluhak Spajić, a sastoje se od namirnica bogatih hranjivim tvarima, pripremljenih na načine da što bolje sačuvaju svoja nutritivna svojstva te u omjerima koji podržavaju opću dobrobit i razinu energije, sastavni je dio brenda Lošinja kao otoka vitalnosti. Oznake „Taste of Vitality“, osvojilo je ukupno 60-ak delicija iz ponuda lošinjskih restorana.
"Prema podacima Svjetske turističke organizacije, preko trećine turističke potrošnje se realizira u ugostiteljskim objektima, 88% turista smatra da je gastronomija bitna za izbor destinacije, dok 50 % njih traži gastronomsko iskustvo. Dakle, destinacija koja bolje kristalizira svoje gastronomske adute dobit će i kategoriju potrošača koji traže nove gastronomske doživljaje", ističe Mimica.
Imajući u vidu ugled Lošinja kao destinacije s poviješću zdravstvenog turizma, Mimica kaže da je logično i ugostiteljsku ponudu nadovezati na taj brend otoka vitalnosti na način da su ugostitelje počeli dodatno educirati kako pripremati jela koja su idealna za vitalnost.
"Znači, konkretno ako ste vi poklonici vitality lifestyle-a, na Lošinju trenutno imate 16 restorana gdje možete pronaći od jednog do 5-6 jela s certifikatom „Taste of Vitality“. To su jela koja su specijalno nagledana od strane nutricionista. Glavni test na koji način to djeluje na ljudski organizam je da li se vi kad ste pojeli to jelo osjećate pospano ili se osjećate nutricionistički nahranjeno, a s druge strane odmorno za daljnje aktivnosti. Nutricionistički dio jela za vitalnost podrazumijeva da ne smiju sadržavati bilo kakve umjetne šećere i višak masnoća. Radi se o kvalitetnim, zdravim lokalnim namirnicama, pripremljenim s puno pažnje kako bi se sačuvala i nutritivna svojstva i okusi", naglašava Mimica.
Jela se, naravno, zasnivaju na ribi, ali i na rakovicama specifičnim za ovaj akvatorij te vrhunskoj janjetini, po kojoj je poznat cijeli dio Kvarnera od Krka do Lošinja. Tu je i preko 200 vrsta ljekovitog bilja koje samoniklo raste, a kao začini se odlično uklapaju u lošinjske specijalitete.
Lignje na brudet s palentom; Pečena janjetina s krumpirom; Škampi na buzaru s palentom; Juha od rakova; Salata od rakovice; Škampi s polentom; Otočna janjetina "pod teću"; Sorbet od limuna s lošinjskom mirtom; Pljukanci Amalfi u umaku od rajčica s lošinjski biljem i bademima; Ceviche od brancina s quinoom; Brancin na žaru s blitvom i krumpirom; Tuna steak; Marinirani ražnjići od kozica; Carpaccio od boškarina... bogata je ponuda zdravih i ujedno autohtonih jela koje je moguće kušati na Lošinju. Uz sve, naravno, serviraju lokalna vina s ovog dijela Jadrana.
Priču o gastronomskoj ponudi Lošinja, koja je odličan putokaz kako nadograđivati turističku ponudu i unutar Bosne i Hercegovine, nemoguće je zaokružiti bez još jedne mediteranske delicije – krokanta, poslastice od badema i šećera. Prošle subote Lošinjani su oborili Guinnessov rekord u spravljanju najvećeg krokanta na svijetu. Na 14 katova poslagana slastica tradicionalno je razbijena sabljom i podijeljena gostima koji se, statistika govori, u najvećem broju vraćaju na Lošinj.