Loader
Loader
Pronađite nas

Golob na sastanku sa Bajdenom u Bijeloj kući: Jedna od tema Zapadni Balkan

Nevrijeme pogodilo Hrvatsku: Vjetar čupao stabla, ima povrijeđenih

    Crna Gora: Na 100 stanovnika 39,1 komad oružja

    Pištolj/Ilustracija (Izvor: Pexels)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    U Crnoj Gori na svakih 100 stanovnika dolazi 39,1 komad vatrenog oružja, pokazuje analiza koju je inicirao Vrhovni sud.

    ADVERTISEMENT

    Rezultati pokazuju da je kaznena politika u slučajevima nedozvoljenog držanja i nošenja oružja i eksplozivnih materija blaža od zakonskih okvira. Preovladavaju uvjetne osude (53 posto), kazne zatvora su često ispod minimuma (38%), najčešće izricana kazna zatvora je tri mjeseca dok je većina kazni ispod 6 mjeseci, čak i za teže oblike kznenog djela, priopćeno je iz Vrhovnog suda.


    I nakon zakonskih izmjena iz 2023. godine, trend blagih kazni se nastavlja, a Zabrinjava i izražena neujednačenost u postupanju među sudovima, kao i izostanak jasnog i potpunog obrazloženja presuda u pogledu visine i vrste kazne, pokazuje Analiza.


    "U preporukama je posebno naglašena potreba da se sudovi dosljednije rukovode principom proporcionalnosti kazne u odnosu na težinu i društvenu opasnost djela, dok se od viših sudova očekuje da, u predmetima s elementima organiziranog kriminala, daju snažniji preventivni i represivni odgovor na ove oblike krivičnih djela", navodi se u priopćenju.


    U cilju jačanja vladavine prava, zaštite javne sigurnosti i povratka povjerenja građana u pravosudni sustav, naročito nakon tragičnih događaja u kojima je veliki broj nedužnih ljudi izgubio živote uslijed nelegalnog posjedovanja oružja, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić inicirala je, u ime ovog suda, izradu Analize kaznene politike crnogorskih sudova za kazneno djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.


    Povod za izradu Analize bila je izražena zabrinutost javnosti i nadležnih institucija zbog sve učestalijih slučajeva nelegalnog posjedovanja oružja i njegovog pogubnog utjecaja na sigurnost građana, naročito nakon tragedija na Cetinju.


    Analiza je rađena na reprezentativnom uzorku od 431 pravosnažne presude osnovnih i viših sudova donesenih u posljednjih pet godina, zaključno s 30. travnjem 2025. godine.

    Možda će vam se svidjeti