ADVERTISEMENT

U samom centru Gradca, na atraktivnim lokacijama neposredno uz more, desetak je ruševina bivših radničkih hotela i odmarališta iz Bosne Hercegovine čiji je status do danas neriješen, piše Index.hr.

Najviše odmarališta iz BiH je bilo na Makarskoj rivijeri – u općini Gradac imali su na raspolaganju 66.000 kvadrata odmarališta i prostora uz more.

"Riječ je o deset objekata koji su u derutnom stanju. Devet propalih odmarališta nalazi se u Gradcu, dok je jedno u Bristu," objašnjava za Index načelnik općine Gradac Matko Burić (SDP) kojeg je taj problem dočekao i u trećem mandatu.

Objekti kočnica u razvoju turizma

"Pokušavam taj problem pokrenuti s mrtve tačke od 2017. godine, kada sam prvi puta izabran za načelnika općine Gradac. Idem po svim institucijama, i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj i tražim i molim da se nešto učiniti. Molio sam o medije u BiH i Hrvatskoj da pišu o tome, kako bi se nešto pomoglo", kaže Burić.

"Pisao sam ministrima, nekoliko puta i premijeru Andreju Plenkoviću. Očito je kako su ti objekti nama kočnica u razvoju turizma u samo Gradcu, ali su i 'šaka u oko' svakom građaninu i turistu. Treba napomenuti kako su te ruševne zgrade opasne za sigurnost građana i gostiju i njihovu imovinu. To je sve derutno, zapušteno, raspadnuto i predstavlja zdravstvenu ugrozu za stanovništvo," kaže načelnik.

"Kada se govori o pravnom okviru, glavni dokument je odluka Vlade iz 1991. godine kojom je stavljena zabrana raspolaganja tim nekretninama. Prošlo je 35 godina, ljudi koji su tada rođeni danas imaju djecu koja idu u osnovnu školu. To je strahovito puno vremena da bi se takav problem razriješio. Napokon, od rješenja problema svi imaju koristi – i Republika Hrvatska kroz zapošljavanje, dodatni turistički sadržaj i poreze. Problem se ne rješava jer su ti objekti bili upisani kao društveno vlasništvo", navodi načelnik Burić u razgovoru za Index.

"Društveno vlasništvo po zakonu o vlasništvu više ne postoji i vlasnik bi trebala biti Republika Hrvatska. Međutim, svima je jasno da su vlasnici bili javne tvrtke iz BiH, pa bilo tko ih dobio, ako se stave u funkciju svi će imati koristi.

Najatraktivnija nekretnina je hotel "Đuro Salaj" s pet spratova, površine oko 4.500 kvadrata i zemljištem većim od 6.300 kvadrata. Nalazi se dvadesetak metara od mora, a bio je u vlasništvu Titovih rudnika mrkog uglja iz Tuzle.

U blizini se nalazi odmaralište "Valter Perić", na dva sprata s površinom 500 kvadrata čiji je vlasnik bila "Elektroprivreda" BiH. Sindikat trgovaca BiH imao je odmaralište od 1.500 kvadrata uz more, dok su željeznice BiH polažu pravu na Vilu Bosanka, koja ima devet soba površine 336 kvadrata i oko 600 metara okoliša.

Željeznice Federacije BiH pokušale je prodati 2016. i 2024. godine, a Republika Hrvatska dati u najam 2018. godine. Vila Bosanka još je ruševina oko koje se vode sudski sporovi. Željeznice BiH imale su i odmaralište "Saobraćajci" veličine 3.500 kvadrata. Na šetnici u Gradcu nalazi se kompleks H2O s prostorom od 2.836 kvadrata, koji je također bio radničko odmaralište iz BiH kojeg su koristili sindikati željeznica i građevinara BiH.

Firme iz BiH

Prema medijskim napisima, odmaralište grada Mostara, površine hiljadu kvadrata, vraćeno je gradu te se traži davanje u koncesiju ili dugoročni zakup. Za druge objekte, država i općina traže rješenja – povratak vlasnicima ili davanje u najam.

Neka odmarališta su u općini Gradac ipak su kroz tri desetljeća obnovljena i privatizirana. "Bilo je je na području općine Gradac tridesetak, ali svako odmaralište piše svoju priču. Pojedino odmaralište upisano je kao društveno vlasništvo i postoji zabilježba zabrane raspolaganje.

Druga su bila upisana na firme iz Bosne i Hercegovine koje su prodale ta odmarališta. Treća su bila srbijanska koja su oduzeta odlukom Vlade i postala su vlasništvo države te su prodana. Nekima je devedesetih godina na sjednicama skinuta zabrana raspolaganja i promijenila su vlasnika. Ali, najatraktivniji objekti su ostali. Ovih desetak koliko je ostalo – nama predstavlja golem problem," naglašava načelnik općine Gradac .

Blizina Bosne i Hercegovine nekada je donosila veliki turistički posjet i potrošnju. Danas turista ne nedostaje, ali desetak ruševnih odmarališta i hotela u prvom redu do mora pokazuju kako se problem star više od tri desetljeća uporno zaboravlja.