ADVERTISEMENT

U MORH-u, na upit tportala, podsjećaju da je, prema novom Zakonu o odbrani, vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana Republike, a nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.

''Regrutska obaveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života i traje do stupanja na temeljno vojno osposobljavanje ili civilnu službu, odnosno isteka 30 godina života ili do prestanka vojne obveze u skladu s odredbama Zakona.

Vojni obveznik podliježe regrutskoj obavezi i obavezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu dok žena vojna obveznica ne podliježe regrutskojj obavezi, ali može dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga RH'', podsjećaju iz MORH-a.

Podjsetimo, autralijski news.com.au je nedavno objavio da mladići s dvojnim australsko-hrvatskim državljanstvom mogli bi uskoro primiti poziv za služenje vojnog roka, pozivajući se na australijsko Ministarstvo spoljnih poslova i trgovine. Slična situacija, pišu neki portali u regiji, dogodit će se i u Bosni i Hercegovini, što je mnoge koji imaju hrvatsko državljanstvo, a ne žive u Hrvatskoj zabrinulo.

Ko je oslobođen vojne obveze?

Obaveze vojne obuke mogu se osloboditi mladići koji su ocijenjeni nesposobnima, koji su se najmanje dvije godine obrazovali za kadeta temeljem ugovora s MORH-om, koji osim hrvatskog imaju i strano državljanstvo te su regulisali obavezu vojnog osposobljavanja u inostranstvu, polaznici policijske škole MUP-a, službenici pravosudne policije ili zaređeni sveštenici, đakoni, redovnici.

Što se tiče onih koji su hrvatsko državljanstvo stekli po roditeljima ili uz hrvatsko imaju i neko strano državljanstvo, vojnog roka će biti oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obavezni vojni rok ili civilnu službu, jasni su u MORH-u.

''Temeljnog vojnog osposobljavanja, između ostalog, oslobađa se regrut koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bio državljanin regulisao obavezu vojnog osposobljavanja (u toj je državi, dakle, odslužio obavezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu. Takođe, temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulisao je obavezu vojnog osposobljavanja (u toj državi, dakle, odslužio obavezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu'', kažu u MORH-u.

Rokovi i kazne za neprijavljivanje

Vojna obaveza državljaninu Republike Hrvatske, dodaju, prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina života (muškarac) odnosno 50 godina života (žena), ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu ili na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.

Drugim riječima, svi koji žive van Hrvatske, imaju hrvatsko državljanstvo i nisu odslužili vojni rok u toj državi, moraće se javiti u ambasade.

''Regrut koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inostranstvo prije nastanka regrutske obaveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju.

Regrut koji boravi u inostranstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života. Regrut može boraviti u inostranstvu do 30. juna kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života, a nakon toga se u roku od 30 dana mora javiti nadležnom područnom odjelu za poslove odbrane'', poručuju iz MORH-a.

U MORH-u, doduše, ne pojašnjavaju kako će, na neki način, 'utjerivati dug', odnosno natjerati one koji žive u inostranstvu da se prijave ambasadama. No barem je zakon jasan po pitanju kazne ako to ne učine.

''Novčanom kaznom od 250 do 1320 evra kazniće se za prekršaj osoba ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za učestvovanje u vojnoj obavezi, pozivu za učestvovanje u temeljnom vojnom osposobljavanju ili ako bez opravdanog razloga ne dođe na obavljanje civilne službe te ako je bez opravdanog razloga napusti'', stoji u zakonu.