ADVERTISEMENT

Tom prilikom Milatović će pozvati da se već u idućim sedmicama pokrenu tehničke konsultacije s Evropskom komisijom i državama članicama, kako bi do Samita u Crnoj Gori bio spreman okvir i struktura nacrta ugovora o pristupanju te zemlje EU te bi se na taj način političke poruke podrške pretočile u opipljiv institucionalni proces, saopćeno je iz Ureda crnogorskog predsjednika.

Iz Ureda predsjednika Crne Gore također pozdravljaju izjavu njemačkog kancelara Friedricha Merza koji je kazao da Evropska unija s Crnom Gorom može uskoro početi rad na ugovoru o pristupanju EU.

"Podsjećamo da je Milatović na samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu u oktobru zatražio od kancelara Merza i evropskih čelnika da započne izrada nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore EU, ocijenivši da je krajnje vrijeme za taj iskorak koji bi bio snažan poticaj za završetak preostalih reformi", stoji u saopćenju.

Crna Gora ostaje posvećena načelu da svaka država kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji (EU) napreduje na osnovi vlastitih postignuća, uz jasna pravila i jednaka mjerila za sve.

"Naš cilj je da, uz odgovornu unutarnju politiku i snažan partnerski odnos s državama članicama, Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine", stoji u saopćenju iz Ureda crnogorskog predsjednika.

Evropska komisija je u redovnom godišnjem izvješću o napretku država kandidata za članstvo saopćila kako je Crna Gora ostvarila najveći napredak.

Posebno je pohvaljena kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija, čime su, kako je navedeno, ostvareni “opipljivi rezultati u provedbi potrebnih reformi i napretku zemlje na putu prema EU“.

Crna Gora podnijela je zahtjev za članstvo u EU-u u decembru 2008., a pregovori o pristupanju između Crne Gore i EU-a započeli su u junu 2012.

Do sada je privremeno zatvoreno svega sedam poglavlja, a posljednje, ono o javnim nabavama, zatvoreno je u junu 2025. godine.

Glavni izazovi ostaju poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.

Krajem decembra prošle godine, Crna Gora je nakon sedam godina pauze zatvorila tri poglavlja: o intelektualnom vlasništvu, informatičkom društvu i industrijskoj politici. Bio je to važan signal da proces ponovo dobiva zamah. Međutim, istog dana Hrvatska je zaustavila zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, podsjeća Hina.

Zagreb je tada naveo da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje “otvorena pitanja” koja treba riješiti, a među njima brod Jadran, razgraničenje, nestale osobe i procesuiranje ratnih zločina.