Štetno izbjeljivanje svjetskih koralja poraslo je na 84 posto okeanskih grebena. To je najintenzivniji događaj te vrste u zabilježenoj historiji, objavila je u srijedu Međunarodna inicijativa za koralni greben.
ADVERTISEMENT
To je četvrti globalni događaj izbjeljivanja od 1998. godine, a sada je nadmašio izbjeljivanje iz 2014.-17. koje je pogodilo oko dvije trećine grebena, rekao je ICRI, organizacija koja okuplja više od 100 vlada, nevladinih organizacija i drugih. I nije jasno kada će se završiti sadašnja kriza, koja je počela 2023. i za koju se okrivljuje zagrijavanje okeana.
“Možda nikada nećemo vidjeti da toplinski stres koji uzrokuje izbjeljivanje padne ispod praga koji pokreće globalni događaj”, rekao je Mark Eakin, izvršni sekretar Međunarodnog društva koralnih grebena i penzionisani šef praćenja koralja u Nacionalnoj administraciji za okeane i atmosferu SAD.
“Gledamo na nešto što potpuno mijenja lice naše planete i sposobnost naših okeana da održavaju živote i sredstva za život”, rekao je Eakin.
Zagrijavanje okeana je smrtonosno za korale
Prošla godina je bila najtoplija godina na Zemlji u historiji, a veliki dio te toplote odlazi u okeane. Prosječna godišnja temperatura površine mora okeana udaljenih od polova iznosila je rekordnih 20,87 stepeni Celzijusa.
To je smrtonosno za korale, koji su ključni za proizvodnju morskih plodova, turizam i zaštitu obala od erozije i oluja. Koralni grebeni se ponekad nazivaju "morskim kišnim šumama" jer podržavaju visok nivo biodiverziteta - otprilike 25 posto svih morskih vrsta može se naći u, na i oko koralnih grebena.
Korali dobivaju svoje svijetle boje od šarenih algi koje žive u njima i izvor su hrane za korale. Dugotrajna toplina uzrokuje da alge oslobađaju otrovne spojeve, a koralji ih izbacuju. Iza sebe ostavljaju potpuno bijeli kostur, a oslabljeni koral je pod povećanim rizikom od umiranja.
Događaj izbjeljivanja bio je toliko ozbiljan da je NOAA-in program za praćenje koralnih grebena morao dodati nivoe svojoj skali upozorenja o izbjeljivanju kako bi se objasnio rastući rizik od smrti korala.
U toku su napori da se očuvaju i obnove korali. Jedna holandska laboratorija radila je s fragmentima korala, uključujući i neke uzeti s obale Sejšela, kako bi ih razmnožila u zoološkom vrtu kako bi se jednog dana mogli koristiti za ponovno naseljavanje divljih koraljnih grebena ako bude potrebno. Drugi projekti, uključujući jedan na Floridi, radili su na spašavanju korala ugroženih visokim temperaturama i vraćanju zdravlja prije nego što su ih vratili u okean, piše Euronews.com.
Nedjelovanje je 'poljubac smrti' za koralne grebene
Naučnici kažu da napori za očuvanje nisu dovoljni da preokrenu štetu koju su napravile rekordne temperature. Neophodno je smanjiti emisije stakleničkih plinova koji zagrijavaju planetu, kao što su ugljični dioksid i metan.
"Najbolji način zaštite koralnih grebena je rješavanje korijenskog uzroka klimatskih promjena. A to znači smanjenje ljudskih emisija koje su uglavnom uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva... sve ostalo više liči na flaster, a ne na rješenje", rekao je Eakin.
“Mislim da ljudi zaista moraju prepoznati šta rade... nedjelovanje je poljubac smrti za koralne grebene”, rekla je Melanie McField, kopredsjedavajuća karipskog upravnog odbora za Globalnu mrežu za praćenje koraljnih grebena, mrežu naučnika koja prati grebene širom svijeta.
Ažuriranje grupe dolazi nakon što je predsjednik Donald Trump agresivno krenuo u svom drugom mandatu kako bi pojačao fosilna goriva i ukinuo programe čiste energije, za koje kaže da su neophodni za ekonomski rast.
"Trenutno imamo vladu koja jako naporno radi na uništavanju svih ovih ekosistema... uklanjanje ovih zaštita imat će razorne posljedice", rekao je Eakin.