ADVERTISEMENT

Oko 100 miliona od procijenjenih 120 miliona djece rođene 2020. godine suočava se s "neviđenom" izloženošću ekstremnoj vrućini prema trenutnim svjetskim klimatskim planovima.

To je prema novom izvještaju međunarodne dobrotvorne organizacije Save the Children, koji pokazuje ogromnu razliku koju bi moglo napraviti pridržavanje globalno dogovorenog cilja zagrijavanja od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa.

Gotovo deset godina nakon što je Pariški sporazum utvrdio ovaj cilj, klimatske politike zemalja postavile su nas na put zagrijavanja od 2,7°C. Budući da se čak ni ove obaveze ne ispunjavaju, svijet je trenutno na putu zagrijavanja od oko 3,1°C.

"Širom svijeta, djeca su prisiljena snositi teret krize za koju nisu odgovorna", kaže Inger Ashing, izvršna direktorica Save the Children International. "Opasne vrućine koje ugrožavaju njihovo zdravlje i učenje; cikloni koji uništavaju njihove domove i škole; puzeće suše koje uništavaju usjeve i smanjuju ono što im se nađe na tanjiru."

"Usred ovog svakodnevnog bubnjanja katastrofa, djeca nas mole da se ne isključujemo."

Izvještaj, koji su danas objavili dobrotvorna organizacija i istraživači sa Slobodnog univerziteta u Bruxellesu (VUB), otkriva da bi postizanje 1,5°C smanjilo broj današnjih petogodišnjaka pogođenih ekstremnim vrućinama na 62 miliona - razliku od 38 miliona. To je skoro trećina petogodišnjaka, piše Euronews.com.

Kako će globalno zagrijavanje uticati na djecu?

Toplotni talasi nesrazmjerno utiču na zdravlje male djece, povećavajući rizik od dehidracije, respiratornih bolesti i na kraju smrtnosti.

Ekstremne vrućine također ometaju pristup hrani i čistoj vodi i prisiljavaju škole na zatvaranje - kao što se to dogodilo dvije sedmice u Južnom Sudanu ranije ove godine, nakon što su se neki učenici srušili za svojih klupa.

Prema trenutnim nacionalnim obećanjima klimatske politike - koja bi do 2100. godine dovela do porasta temperature od 2,7°C - čak će i odrasli rođeni 1960. godine tokom svog života biti izloženi neviđenim toplotnim talasima u Americi, Africi, Bliskom istoku i Australiji.

Djeca rođena u svim regijama svijeta 2020. godine suočavaju se s neviđenom izloženošću toplotnim talasima.

Istraživači su "neviđenu" izloženost definisali kao doživljavanje klimatskih ekstrema za koje bi neko imao manje od 1 prema 10.000 šanse da ih doživi tokom svog života u svijetu bez klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem.

Ostvarenje cilja od 1,5°C zaštitilo bi milione djece rođene 2020. godine od najtežih uticaja drugih katastrofa povezanih s klimom, uključujući propast usjeva, poplave, tropske ciklone, suše i šumske požare.

Šta djeca kažu o klimatskoj krizi?

Šesnaestogodišnja Denise (nije joj pravo ime) i njena porodica bili su prisiljeni napustiti svoj dom u Brazilu prošle godine kada su zemlju pogodile najgore poplave u posljednjih 80 godina, koje su uništile njihovu zajednicu.

Njihov dom, uključujući i Deniseinu spavaću sobu, bio je teško oštećen, a ona je bila van škole skoro dva mjeseca.

"To me je zaista mentalno, a i akademski, pogodilo", kaže Denise. "Nadoknađivanje svih ocjena kako bih završila srednju školu bilo je zaista teško, posebno u državnoj školi. To je uveliko uticalo na moj školski rad. Moje ocjene su značajno pale nakon poplava."

Neizbježno je da su djeca pogođena nejednakošću i ona u zemljama s nižim i srednjim prihodima najteže pogođena klimatskim ekstremima. Njihove porodice su manje sposobne da se nose s klimatskim šokovima i već su izložene većem riziku od vektorskih i vodenih bolesti, gladi i pothranjenosti.

Haruka, također 16-godišnjakinja, dolazi iz Vanuatua, koji je nedavno doživio tri najteža tipa ciklona u samo godinu dana.

"Cikloni su zastrašujući. Za mene, oni nastavljaju uništavati moj dom, svake godine - više se čak ni ne trudimo popraviti plafon", kaže ona.

"Posljednjih nekoliko godina svjedočila sam neprestanom uništavanju i stalnoj obnovi. Ovaj naizgled beskonačni ciklus postao je naša stvarnost, a većina ljudi nije ni svjesna da to nije samo priroda koja radi svoje, već da mi snosimo najveći teret krize koju nismo izazvali."

Oko pet miliona djece rođene 2020. godine bilo bi pošteđeno neviđene doživotne izloženosti tropskim ciklonama, navodi se u izvještaju, ako svijet uspije ograničiti porast globalne temperature na 1,5°C umjesto 2,7°C.

Sličan broj bi izbjegao neviđenu doživotnu izloženost riječnim poplavama.

Kako kreatori politika mogu staviti djecu u središte klimatskih akcija?

"Ovo novo istraživanje pokazuje da još uvijek postoji nada, ali samo ako djelujemo hitno i ambiciozno kako bismo brzo ograničili porast temperature na 1,5°C i zaista stavili djecu u središte našeg odgovora na klimatske promjene na svakom nivou“, kaže Ingersen.

U osnovi, dobrotvorna organizacija poziva na brzo postepeno ukidanje fosilnih goriva, pri čemu zemlje s visokim prihodima i historijski visokim emisijama prednjače.

Također želi vidjeti promjenu brzine u obezbjeđivanju finansiranja za prilagođavanje i gubitke i štete, s novim finansiranjem klime koje daje prioritet uslugama ključnim za djecu - kao što su zdravlje i ishrana, voda, sanitacija i higijena (WASH), obrazovanje, zaštita djece i socijalna zaštita.

Djeca moraju biti u središtu međunarodnih klimatskih planova, dodaje Save the Children, uključujući i nove nacionalno određene doprinose (NDC) koji su trebali biti podneseni ove godine.