ADVERTISEMENT

U izraelskim napadima na iranski glavni grad Teheran i ciljeve širom zemlje na lokacijama za koje se tvrdi da su povezane s njegovim nuklearnim programom, navodno je ubijeno nekoliko visokih vojnih zvaničnika, kao i nuklearnih naučnika.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian upozorio je u televizijskom obraćanju u petak da će uslijediti "snažan" odgovor Izraelu, pored 100 već lansiranih dronova.

"Islamska Republika Iran će dati oštar, mudar i snažan odgovor okupatorskom režimu", rekao je, misleći na Izrael.

Euronews Next analizira koje opcije Iran može koristiti da uzvrati udarac Izraelu u svjetlu ove najnovije eskalacije u njihovom ratu u sjeni.

"Najgori iranski odgovor mogao bi biti najvjerovatniji“

Benjamin Netanyahu, izraelski premijer, rekao je da je ova ciljana vojna operacija pokrenuta protiv Irana kako bi se spriječilo da zemlja proizvede nuklearno oružje.

Satima prije izraelskog napada, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) zaključila je da Iran ne ispunjava obaveze neširenja nuklearnog oružja.

Prema riječima stručnjaka, jedna od iranskih opcija nakon napada mogla bi biti nastavak razvoja nuklearnog oružja koje Izrael vidi kao „egzistencijalnu prijetnju“.

„Izrael je otvorio Pandorinu kutiju: najgori iranski odgovor mogao bi biti i najvjerovatniji, odluka da se povuče iz svojih obaveza kontrole naoružanja i ozbiljno izgradi nuklearno oružje“, prema analizi Kennetha Pollacka, potpredsjednika za politiku na Institutu za Bliski istok u Washingtonu, piše Euronews.com.

Ogorčenje zbog izraelskog napada moglo bi značiti da Iran "više ne može sjediti na poslovičnoj nuklearnoj ogradi i da mora žuriti za bombom ili riskirati da je nikada neće imati", prema analizi Jonathana Panikoffa, direktora Scowcroft Middle East Security Initiative Atlantskog vijeća.

"Za mnoge iranske lidere, Iran bez nuklearnog oružja (ili potencijala da ga ima) predstavlja egzistencijalnu prijetnju opstanku samog režima", nastavio je Panikoff.

Nedavni izvještaj IAEA otkrio je da je Iran obogatio uran do 60 posto, što je mali tehnički korak od nivoa za oružje (što IAEA često smatra 90 posto urana).

Agencija je saopštila da ne može potvrditi ukupne zalihe uranijuma u zemlji od 2021. godine, ali procjenjuje da bi one bile oko 9.247 kg zaključno sa 17. majem 2025. godine. Količina obogaćenog uranijuma do 60 posto iznosi 408,6 kg, navodi se u izvještaju.

Međutim, procjene Washingtonskog instituta za nauku i međunarodnu sigurnost iz 2022. godine vjeruju da je "u skladu s iranskim mogućnostima" modificirati nuklearno oružje kako bi radilo sa 60 posto uranijuma.

Izraelski državni zvaničnici su u petak u listu Times of Israel tvrdili da Iran sada ima dovoljno uranijuma za devet komada nuklearnog oružja i da poduzima korake za "naoružanje" ili izgradnju nuklearne bombe.

Prema izvještaju Associated Pressa, iranski zvaničnici već dugo insistiraju da je njihov program širenja nuklearnog oružja mirnodopske prirode.

Potrebna je "agresivna težnja" za novim iranskim nuklearnim sporazumom

Nuklearni iranski odgovor bi se dugoročno odvijao, dodao je Pollack, s mogućim povlačenjem Teherana iz Ugovora o širenju nuklearnog oružja i nuklearnog sporazuma zemlje iz 2015. godine.

Najbolja strategija, prema Pollacku, je "agresivno traženje" novog nuklearnog sporazuma s Teheranom, ali je malo vjerovatno da će do bilo kakvog sporazuma doći sada, "kada će iransko rukovodstvo biti najmanje zainteresirano za to, s obzirom na njihovo vjerovatno ogorčenje zbog izraelskog napada".

Bez novog sporazuma, Pollack tvrdi da je Izrael nanio kratkoročni udarac iranskom nuklearnom programu, ali da bi osigurao nuklearnu prijetnju "nedugo nakon toga".

Američki i iranski pregovarači trebali su se sastati u Omanu na šestom krugu pregovora o iranskom nuklearnom programu u nedjelju, prema Associated Pressu.

Svaki budući sporazum s Iranom trebao bi uključivati ​​i ograničenja projektila, prema analizi Farzina Nadimija iz Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku.

Koje drugo oružje Iran ima?

Postoje i druge opcije koje bi Iran mogao poduzeti da uzvrati na Izrael, uključujući ofanzivu dronom ili projektilima, dodali su stručnjaci, iako bi zemlju mogao nadmašiti izraelski odbrambeni sistem, nazvan "Gvozdena kupola".

Američki ured direktora nacionalne obavještajne službe rekao je 2024. godine da Iran posjeduje "najveći arsenal balističkih projektila" na Bliskom istoku i nastavlja "naglašavati poboljšanje tačnosti, smrtonosnosti i pouzdanosti ovih sistema".

Nedavna procjena prijetnje američke vojske otkrila je da Iran posjeduje "veliku količinu" balističkih, krstarećih raketa i dronova koji mogu pogoditi cijelu regiju.

Izvještaj nastavlja da obrambena industrija zemlje ima „robustan razvojni i proizvodni kapacitet“ za jeftino oružje poput dronova.

Američki general Kenneth Mackenzie rekao je na saslušanju senatskog odbora 2022. godine da Iranci imaju preko 3.000 balističkih projektila različitih tipova koji bi mogli dosegnuti Tel Aviv.

Mackenzie je također rekao da su Iranci postigli „izuzetan napredak“ u pogledu svojih balističkih projektila uprkos „vrlo značajnom režimu sankcija“.

Ovaj arsenal uključuje sisteme srednjeg dometa koji bi mogli dosegnuti Izrael, Arapsko poluostrvo ili jugoistočnu Evropu, dodao je Nadimi. U njegovoj analizi dodaje se da se vjeruje da se ovi projektili mogu pohvaliti hipersoničnim brzinama, manevrirajućim bojevim glavama, mamcima i pomagalima za prodiranje.

Na primjer, izvještaji državnih medija tvrde da je Iran u prošlosti koristio hipersoničnu raketu Fattah-1 protiv Izraela.

Analitičari za CNN opisali su je kao raketu koja ima bojevu glavu s manevarskim vozilom za ponovni ulazak u atmosferu, što znači da može izbjeći raketnu odbranu malim prilagođavanjima tokom leta.

Prošlog mjeseca, iranski mediji su izvijestili da su zvaničnici predstavili novu domaću raketu na čvrsto gorivo pod nazivom Qasem Basir.

Aziz Nasirzadeh, iranski ministar odbrane, brigadni general, tvrdio je u lokalnim medijima da raketa ima domet od najmanje 1.200 km i da je dizajnirana da izbjegne sisteme poput američkog sistema Patriot.

Dodao je da raketa također može identificirati specifične ciljeve među mamcima i imuna je na elektronsko ratovanje.

Iran je također napredovao u "tehnologiji čvrstog goriva" koja omogućava brže lansiranje raketa za slanje satelita, nešto što bi se moglo prilagoditi interkontinentalnim raketama, dodao je Nadimi.

Najnoviji izraelski napad također je ciljao instalacije balističkih raketa i dronova, što Iranu otežava odgovor, prema Rachel Whitlark iz Atlantskog vijeća.

Pollack je rekao da bi Iran mogao pokrenuti i sajber ofanzivu protiv Izraela, jer postoji zapis o uspješnom tome iz 2023. godine, kada je isključio struju u nekim izraelskim bolnicama.

Ipak, Pollack je napisao da postoje „neizvjesnosti“ u vezi sa sajber sposobnostima i Izraela i Irana.

"Nije sasvim jasno koje sajber oružje Iran ima u rukavu ili koje je ranjivosti možda otkrio u izraelskoj infrastrukturi“, rekao je.