ADVERTISEMENT

Dok Evropska svemirska agencija (ESA) čeka da vidi hoće li Sjedinjene Američke Države smanjiti 19 svojih zajedničkih programa, stručnjaci kažu da se odnosi između dvije vlade vjerovatno neće vratiti na staro.

NASA-in tehnički budžetski zahtjev za 2026. godinu, koji je objavljen ranije ovog mjeseca, detaljno opisuje moguća smanjenja programa kao što su Laser Interferometer Space Antenna (LISA), svemirska sonda koja mjeri gravitacijske valove, Envision, prva misija ESA-e na Veneru za mjerenje njenih različitih atmosfera, i NewAthena, najveća svjetska rendgenska opservatorija.

Budžet također smanjuje finansiranje određenih komponenti misija na Mjesec nakon Artemis III, misije koja bi ljude vratila na njegovu površinu 2027. godine.

Otkazivanja su u ime pronalaska "održivije i isplativije" strategije istraživanja Mjeseca. Prijedlog zakona još uvijek treba da odobri Kongres, što bi vjerovatno moglo biti na jesen.

Alberto Rueda Carazo, istraživački saradnik u think tanku Evropskog instituta za svemirsku politiku (ESPI), rekao je da nikada nije vidio takav budžet NASA-e.

"Bez obzira na to hoće li Kongres vratiti novac ili ne, poruka je jasna: naučne obaveze Washingtona mogu nestati preko noći“, rekao je za Euronews Next.

Misije bi se mogle odgoditi "dugo u 2030-te"

ESA je na konferenciji za novinare prošle sedmice saopštila da bi predloženo smanjenje budžeta NASA-e moglo uticati na 19 njenih istraživačkih projekata.

One gdje bi ublažavanje bilo potrebno su LISA, Envision i NewAthena.

Bez doprinosa NASA-e ovim projektima, Carazo je rekao da bi misije mogle "pomaknuti se za nekoliko godina", moguće biti pomjerene "daleko u 2030-te" i riskirati otkazivanje.

Pitanja kojima se ove tri misije bave, poput spajanja crnih rupa, fizike vruće plazme i historije planeta veličine Zemlje, "ostala bi bez odgovora najmanje deset godina", rekao je.

Ludwig Moeller, direktor ESPI-ja, vjeruje da će se program LISA nastaviti u budućnosti sa ili bez NASA-e.

"Mislim da je cilj onoga što LISA želi učiniti savršeno shvaćen“, rekao je. „Ne mislim da ćemo izgubiti otkriće u srednjoročnom periodu.“

Carazo je rekao da bi to također moglo utjecati na vodeću poziciju Evrope u fundamentalnoj astrofizici, grani astronomije koja proučava fizičku strukturu zvijezda i drugih nebeskih tijela.

Najteže pogođeni istraživački programi, prema Carazu, je misija ExoMars koja nosi rover Rosalind Franklin. NASA osigurava opremu za lansiranje i spuštanje letjelice, tako da program ne može nastaviti osim ako Evropa ne uspije pronaći i izgraditi alternativu za teški teret.

Josef Aschbacher, generalni direktor ESA-e, rekao je na nedavnoj konferenciji za novinare da neće biti smanjenja ili otkazivanja dok SAD ne "finaliziraju“ svoj stav, ali da će ESA, bez obzira na odluku Kongresa, biti „spremna“ i „dobro pripremljena“ da reaguje.

Evropa bi mogla izgubiti "zagarantovanu" poziciju na Mjesecu

Postoje i mogući uticaji na evropske težnje za misijom na Mjesec, jer ako se odobre NASA-ini rezovi, Carazo je rekao da će „dva glavna puta ka arhitekturi Artemis nestati“ za Evropu.

ESA gradi Evropske svemirske module (ESM) koji obezbjeđuju električnu energiju i kiseonik Orionu, svemirskoj letjelici koju je NASA odabrala za misije Artemis na površinu Mjeseca. NASA-ini rezovi bi značili da bi montažna traka u Bremenu, u Njemačkoj, završila hardver za letove, ali ne bi imala ništa planirano nakon 2028. godine.

To bi moglo značiti "rano zatvaranje" proizvodne linije i povezanog lanca snabdijevanja, dodao je Carazo.

"Sjedala evropskih astronauta bi nestala nakon što bi Artemis III nestao, a ključne tehnologije na koje ESA računa za kasniju arhitekturu površine Mjeseca - zatvorena petlja održavanja života, solarno-električni pogon velike snage - bile bi odgođene, što bi proširilo jaz u mogućnostima koji se Evropa nadala zatvoriti 2030-ih", rekao je Alberto Rueda Carazo, istraživački saradnik u Evropskom institutu za svemirsku politiku (ESPI)

ESA također doprinosi trima ključnim elementima za Gateway, prvu međunarodnu svemirsku stanicu izgrađenu oko Mjeseca. Poput dijelova ESM-a, izgrađeni Gateway hardver "ne bi imao gdje otići", a Evropa bi izgubila "garantovano, održivo prisustvo u cislunarnom prostoru".

Postoje i drugi posljedični efekti koje treba uzeti u obzir u vezi s evropskim težnjama da proučava Mjesec, dodao je.

"Sjedala evropskih astronauta nakon Artemisa III bi nestala, a ključne tehnologije na koje ESA računa za kasniju arhitekturu lunarne površine - održavanje života u zatvorenoj petlji, solarno-električni pogon velike snage - bile bi odgođene, što bi proširilo jaz u mogućnostima koji se Evropa nadala zatvoriti 2030-ih", dodao je.

Povlačenje NASA-e 'potpuno zakonito'

NASA-i je prilično lako izaći iz poslova s ​​ESA-om ili drugim partnerima, čak i ako je ugovor potpisan, rekao je Carazo.

NASA-ini ugovori podliježu američkoj Federalnoj uredbi o nabavkama, gdje vlada ima klauzulu o "raskidu iz pogodnosti" koja im omogućava da otkažu bilo koji ugovor koji žele sve dok plaćaju već nastale troškove.

"Ako Kongres izbriše stavku, NASA je zakonski obavezna da zaustavi trošenje, da ESA-i da formalno obavještenje i pregovara o nagodbi; ne postoji obavezujuća klauzula o rješavanju sporova koja bi mogla prisiliti Sjedinjene Države da se vrate“, rekao je Carazo.

"Povlačenje bi bilo diplomatski i politički neuredno, ali potpuno zakonito“.

SAD su to već učinile povlačenjem iz svojih obaveza iz programa ExoMars 2012. godine, pod Obaminom administracijom, dodao je Carazo. Povlačenje iz ovog projekta, posebno po drugi put, "učvrstilo bi percepciju da obaveze SAD-a ne traju duže od predsjedničkog mandata".

Najbolja opcija za Evropu dok čeka da se američki stav razjasni jeste da ponudi da apsorbuje veći dio troškova misije i zemljišta, a istovremeno investira u domaću opremu za snabdijevanje budućih misija ESA-e, dodao je Carazo.

Pritisak ka suverenitetu

Najneposrednija posljedica smanjenja budžeta NASA-e bila bi "trajna povreda uglednog kapitala Washingtona", rekao je Carazo. Uslijedila bi "diverzifikacija" partnera koji će pomoći u misijama ESA-e kako "nijedan strani veto ne bi mogao ponovo zaustaviti vodeći [program] ESA-e".

ESA želi proširiti odnose s Kanadom, Japanom i Indijom i iako se aktivno ne traže sporazumi s Kinom, to ostaje opcija koja bi se mogla istražiti, dodao je Carazo.

"Sve ovo mijenja diplomatsku mapu svemirske nauke, razvodnjavajući američku meku moć", rekao je Carazo, dodajući da bi projekti poput kineske Međunarodne istraživačke stanice za lunarni istraživački program mogli početi "privlačiti evropsko učešće".

"[Istraživanje svemira] zaista zahtijeva cijelo selo, a SAD su i dalje dio tog sela... u drugačijoj veličini, možda u drugačijem obliku. [Ali] istraživanje svemira je zadatak koji traje deceniju, a ne dnevna transakcija", naveo je Ludwig Moeller, direktor Evropskog instituta za svemirsku politiku.

Ovo nije prvi put da Evropa raspravlja o svom suverenitetu u svemiru, prema riječima Ludwiga Moellera, direktora ESPI-ja. Stručna grupa je 2023. godine objavila izvještaj u kojem se navodi da Evropa "nema nezavisni kapacitet za lansiranje ljudi" i da se "oslanja na neevropske partnere da pošalju ljude u svemir", prema saopštenju za javnost o izvještaju.

Smanjenje budžeta NASA-e ponovo pokreće ovu diskusiju, dodao je Moeller, zajedno s pitanjima koliko bi Evropa trebala ulagati u sigurnost i odbranu.

"Dvije tačke, sigurnost, odbrana i istraživanje, su na dnevnom redu u mjeri za koju mislim da nikada nije postojala u historiji Evrope", rekao je. "Ovaj... poremećaj je jedinstven."

Dio diskusije o suverenitetu je kako Evropa razvija domaće lance snabdijevanja kako bi izgradila potreban hardver za misije ranjive na NASA-u poput ExoMarsa, prema riječima Daniela Neuenschwandera, direktora ESA-e za istraživanje ljudi i robota, na prošlosedmičnom brifingu za medije.

Na primjer, Neuenschwander je rekao da bi se ključni dijelovi za rover ExoMars, poput jedinice za grijanje radioizotopa americija (RHU), mogli izgraditi u Evropi kako bi se održale buduće misije na Mjesec.

Ipak, Moeller je rekao da Evropa nije spremna odustati od transatlantskog odnosa koji je izgrađen na zajedničkim vrijednostima.

"[Istraživanje svemira] zaista zahtijeva cijelo selo, a SAD su i dalje dio tog sela... u drugačijoj veličini, možda u drugačijem obliku“, rekao je "[Ali] Istraživanje svemira je zadatak koji traje deceniju, a ne dnevna transakcija“, piše Euronews.com.