Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi obezbijedio to da Sjeverni tok 2 ne bude ponovo pušten u rad, prenosi briselski portal Politico.
ADVERTISEMENT
Merz je rekao da će to "oslabiti ratnu mašineriju Moskve i otvoriti put pregovorima".
Briselski portal podsjeća da je Merz nedavno, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Berlinu, istakao da se tada može doći do kraja rata, "jer vojska u Rusiji neće biti tako jaka niti dobro finansirana od strane ruske vlade".
Jedan od dva gasovoda Sjeverni tok 2 je i dalje operativan uprkos eksploziji 2022. godine.
Eksplozija u septembru 2022. godine, koja je zaustavila isporuke gasa, i dalje je predmet istrage, iako su izvještaji povezali eksploziju sa ukrajinskim državljanima.
Gasovod Sjeverni tok je dugo bio izvor napetosti između Njemačke i Ukrajine, pri čemu su ukrajinski zvaničnici tvrdili da je kupovina jeftinog ruskog gasa od strane Njemačke ohrabrila ruskog predsjednika Vladimira Putina i pomogla u finansiranju moskovske ratne mašinerije.
Neki njemački političari, uključujući one iz Merzove konzervativne Hrišćansko-demokratske unije, uključujući i premijera Saksonije Mihaela Krechmera, insistirali su na ponovnom puštanju u rad gasovoda Sjeverni tok kako bi se poboljšali diplomatski odnosi sa Moskvom i smanjile cijene energije u Njemačkoj u jeku ekonomske stagnacije, navodi briselski portal.
Vlada kancelara Merza istražuje pravne opcije, uključujući jače mjere provjere investicija, kako bi spriječila sve buduće pokušaje ponovnog aktiviranja gasovoda Sjeverni tok koji povezuje Njemačku i Rusiju, objavio je u petak Financial Times.
Berlin razmatra pravne izmjene svojih zakona o provjeri investicija kako bi obuhvatio promjene vlasništva koje bi mogle dovesti do ponovnog aktiviranja gasovoda Sjeverni tok, a kao odgovor na pitanja poslanika Zelene stranke, Ministarstvo ekonomije potvrdilo je tekuće diskusije o potencijalnim izmjenama zakona.
Prema njemačkom zakonu, Berlin može da blokira promjene vlasništva vezane za investitore van EU u ključnu infrastrukturu ako se transakcija smatra "prijetnjom po javni red ili bezbjednost Njemačke".
Međutim, pošto kompanija koja upravlja gasovodom Sjeverni tok ima sjedište u Švajcarskoj, koja je dio Evropskog udruženja slobodne trgovine, preuzimanje ne bi bilo predmet investicione revizije prema važećim pravilima, navodi se.
Bez zakonskih promjena, uloga Njemačke bi bila ograničena na izdavanje tehničke sertifikacije ukoliko dođe do ponovne aktivacije, ali nema nikakva ovlašćenja da je na drugi način blokira.
U martu je FT objavio da je Moskva angažovala bliskog prijatelja ruskog predsjednika da ponovo pokrene isporuke gasa Evropi preko Sjevernog toka, uz podršku američkih investitora.
Američki investitor Stiven Linč, koji istražuje ponovno aktiviranje gasovoda Sjeverni tok, sastao se sa zvaničnicima njemačkog ministarstva ekonomije 6. maja, prenio je njemački list Zeit.
Međutim, odgovarajući na upit poslanika Zelenih, njemačko ministarstvo je saopštilo da nije održan nikakav sastanak na visokom nivou i da je to bila samo rutinska razmjena informacija sa osobama koje posjeduju stručnost u tom pitanju.
Dobro upućeni izvor je naveo da investitor vjeruje da bi Evropa mogla na kraju ponovo da kupuje ruski gas i tvrdi da bi bilo potrebno obnoviti samo jedan cjevovod da bi se zadovoljila evropska potražnja za tom robom.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen radi na novom paketu sankcija protiv Rusije, koji bi uključivao i gasovod Sjeverni tok.
Komisija priprema još jedan paket sankcija koji uključuje mjere usmjerene na ruski bankarski sektor i takozvanu flotu "u sjenci" starih brodova sa nejasnim vlasništvom koje Moskva koristi da bi zaobišla sankcije za naftu.