ADVERTISEMENT

Njemačka je u nedjelju prijavila najvišu dnevnu temperaturu od 24 stepena Celzijusa, dok su Španija i Italija takođe zabilježile prosječne temperature između 27 i 30 stepeni Celzijusa.

Belgija i Luksemburg su zabilježili značajne padavine s padom temperatura, što je označilo kraj niza uzastopnih dana velikih vrućina.

Zahlađenje je došlo kao značajno olakšanje za mnoge, jer su jaki toplotni talasi širom kontinenta uzrokovali porast temperatura iznad 40°C u zemljama kao što su Francuska, Grčka, Italija, Portugal i Španija, a vlasti u nekim zemljama izdale su crvena upozorenja i opasnost na moguće šumske požae.

Najmanje osam ljudi je umrlo širom Evrope - četiri u Španiji, dvije u Francuskoj i dvije u Italiji - od toplotnog talasa ranog ljeta, dok su temperature dostigle nove rekorde.

Iako su se ekstremne vrućine prošle srijede krenule pomjerati na istok, meteorolozi su upozorili da opasnost, međutim, nije ni blizu kraja, piše Euronews.

Njemačka

U Njemačkoj su vlasti izdale upozorenja na šumske požare na granici između Saksonije i Brandenburga. Prema podacima okruga Majsen, stotine vatrogasaca nastavile su gašenje požara u pokušaju da zaštite sela na saksonskoj strani planine Gorišajde.

Takođe su raspoređena četiri helikoptera za gašenje požara njemačke vojske, savezne policije i državne policije.

Oko 2.100 hektara prirodnog rezervata Gorišajde i dalje gori, prema lokalnim vlastima, koje su situaciju na saksonskoj strani opisale kao posebno napetu.

Prema podacima okružne kancelarije u Majsenu, više od 550 vatrogasaca, radnika tehničke pomoći, njemačkih oružanih snaga, policije i drugih organizacija sa do 140 vozila ponovo je angažovano u borbi protiv požara u nedjelju.

Pored helikoptera za gašenje požara, operaciju su podržali i pomagači iz Saksonije-Anhalta i robot za gašenje požara iz Brandenburga, rekli su zvaničnici.

Španija

U Španiji, mnogi stanovnici sve više biraju da ljetne odmore provedu u hladnijim nordijskim zemljama.

Prošle godine, Španci su bili osma najveća turistička grupa u Finskoj, ali interes raste, sa skoro 200.000 španskih turista koji su posjetili ovu nordijsku zemlju.

Iako Finska još nije toliko popularna turistička destinacija tokom ljeta kao što je zimi, postepeno postaje alternativa, jer sve više ljudi traži hladnije utočište kako bi pobjegli od mediteranske vrućine.

Dok Španci razmatraju odmor na hladnijim destinacijama, mnogi turisti se odlučuju za putovanje u Španiju u potrazi za suncem. Ove godine Španija očekuje do 100 miliona turista.

Poljska

U međuvremenu, u Poljskoj se rijeke suše rekordnom brzinom, a čak 300 hidroloških stanica u toj centralnoevropskoj zemlji trenutno registruje najniže nivoe vode u svojoj istoriji.

Meteorološke službe su izvijestile da je nivo vode u Visli, najvećoj rijeci u Poljskoj, značajno opao, oborivši rekord.

Najveća poljska rijeka pala je na samo 13 centimetara na mjernoj stanici Bulveri u Varšavi.

Sve pokrajine duž poljskih rijeka, uključujući Vislu, Odru, Vartu, Bug i Narev, stavljene su u stanje pripravnosti zbog suše. Prema izvještajima, istočne, centralne i južne regije Poljske su najviše pogođene.

Stručnjaci su posebno zabrinuti zbog prognoza za juli i početak avgusta, koje predviđaju daljne toplotne talase s temperaturama većim od 35 stepeni Celzijusa, u kombinaciji s gotovo potpunim nedostatkom padavina i niskom vlažnošću vazduha u šumama zemlje.

Poljski institut za meteorologiju i vodoprivredu upozorio je da se očekuje da će u mnogim regijama zemlje pasti manje od polovine mjesečne norme padavina. U međuvremenu, statistički se predviđalo da će juli biti mjesec s najvećim ukupnim količinama padavina u godini.

UN: Ljudi će morati naučiti živjeti s toplotnim valovima

Stručnjaci upozoravaju da ekstremni vremenski događaji ove prirode postaju sve češći u južnom dijelu Evrope, pripisujući povećanu učestalost i jačinu toplotnih talasa klimatskim promjenama.

Prošle sedmice, portparolka Svjetske meteorološke organizacije (WMO), Clare Nullis, izjavila je da će se ljudi morati naučiti živjeti s češćim i intenzivnijim toplotnim talasima kao posljedicom klimatskih promjena.

„Trenutno smo pod uticajem snažnog sistema visokog pritiska, on zadržava vruć zrak iz sjeverne Afrike nad regijom. I kao što vidimo, to ima prilično veliki uticaj na to kako se osjećamo“, rekala je ona.