Prije nekih godinu dana Turska je podnijela prijavu za članstvo u BRICS-u, skupu država s rastućim ekonomijama koji mnogi gledaju kao alternativu grupi G7. Sada se čini da želja Recepa Tayyipa Erdogana neće biti ispunjena i da Turska neće postati članica.
ADVERTISEMENT
Godinu dana nakon Ankarine prijave, turski izgledi za punopravno članstvo u BRICS-u izgubili su zamah i vjerovatno su mrtvi u doglednoj budućnosti. Također, od samog početka nije bilo ohrabrujućih znakova.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, na primjer, prošlog juna rekao da BRICS nije zainteresiran za daljnje širenje nakon što je 2024. dodao pet novih zemalja: Argentinu, Egipat, Etiopiju, Iran i Ujedinjene Arapske Emirate.
Umjesto toga, Lavrov je rekao da će Turskoj biti ponuđen poseban status nazvan "zemlja partner", zajedno s 13 drugih zemalja.
Turski dužnosnici, čak i oni s rezervama prema BRICS-u, nisu bili otvoreni za ideju partnerskog statusa, jer ih je podsjećao na tursku kandidaturu za pridruživanje Evropskoj uniji.
Nekoliko lidera EU u prošlosti je pokušalo uvjeriti Tursku da prihvati "posebno partnerstvo" s Briselom umjesto punopravnog članstva u EU.
Ankara još nije objavila svoju odluku u vezi s prijedlogom BRICS-a. Erdogan je propustio summit BRICS-a u Brazilu prošlog vikenda, poslavši na njegovo mjesto ministra vanjskih poslova Hakana Fidana.
Dok se 10 drugih zemalja, uključujući Bjelorusiju, Boliviju, Kazahstan, Uzbekistan i Kubu, pridružilo kao zemlje partneri, Turska je šutjela o tom pitanju.
Jedno sporedno pitanje moglo bi biti i preuzimanje drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa u januaru. Prošli mjesec Trump je jasno dao do znanja da ne voli BRICS i rekao da će uvesti 100-postotne carine ako grupa pokuša stvoriti novu valutu BRICS-a.
U ponedjeljak je rekao da će SAD nametnuti dodatnih 10 posto carine svim zemljama koje se pridruže "antiameričkoj politici" BRICS-a. Te su izjave vjerovatno zabrinule turske dužnosnike koji žele održati dobar odnos između Erdogana i Trumpa.
Uvreda na ranu je što je Indonezija primljena kao punopravna članica BRICS-a u januaru, unatoč ranijim Lavrovljevim izjavama da će se proširenje radi integracije novih članica pauzirati. Sekreterijat BRICS-a je objasnio da je o članstvu Indonezije odlučeno 2023. godine, ali je odgođeno do nakon predsjedničkih izbora prošle godine, tako da se ne radi o novoj odluci.
Iako nijedan turski dužnosnik to nije javno rekao, izvori upoznati s problemom rekli su za Middle East Eye da su Kina i Indija prošle godine imale rezerve prema članstvu Turske, što je učinkovito blokiralo put Ankare do punopravnog članstva u BRICS-u.
"Turska je NATO. Nekoliko zemalja ima zabrinutosti oko toga kako bi to funkcioniralo s blokom", rekao je brazilski diplomat za MEE u decembru.
Diplomat je rekao da je Indija glavni protivnik turskog sudjelovanja.
U septembru je jedan zapadni diplomat rekao za MEE da je Turska možda poduzimala blage poteze kako bi odgovorila na zabrinutost Indije oko pitanja Kašmira. Diplomat je primijetio da Erdogan nije komentirao Kašmir tokom sastanaka Generalne skupštine UN-a u septembru, za razliku od prethodnih godina.
Međutim, jedan indijski diplomat rekao je za MEE da Erdoganova šutnja nije bila značajna gesta, budući da je Turska u augustu potpisala izvještaj Organizacije islamske saradnje u kojem se procjenjuje situacija u Kašmiru pod kontrolom Indije.
U svojim službenim izjavama, Indija nije izravno komentirala članstvo Turske, ali je podsjetila javnost da BRICS prima nove članice samo jednoglasnom odlukom.
Stvari su se ove godine dodatno pogoršale. Problem je potpuno zastao nakon što je indijsko-pakistanski sukob oko Kašmira ponovno rasplamsan napadom u aprilu u kojem je ubijeno 27 indijskih turista. Dok je Indija okrivila Pakistan i pokrenula vojni odgovor, Turska se ubrzo našla uvučena u sukob.
Indijski mediji, pozivajući se na izvore, više su puta optužili Ankaru da Pakistanu isporučuje dronove, oružje i municiju tokom najnovijeg vala sukoba. U nekim izvještajima čak se tvrdilo da su dva turska vojna operativca ubijena od strane indijskih snaga tijekom Operacije Sindoor, te da je Turska Pakistanu opskrbila preko 350 dronova.
"Turski savjetnici pomogli su pakistanskim vojnim dužnosnicima koordinirati napade dronovima u Indiji nakon Operacije Sindoor", tvrdili su.
Nakon primirja koje su u maju kojem su posredovale SAD, indijski političari započeli su kampanje protiv Turske zbog njene navodne vojne pomoći Pakistanu. Prvo, indijske vlasti uskratile su sigurnosnu provjeru kompaniji Celebi Airport Services India, podružnici turskog Celebija koja pruža usluge zemaljskog prijevoza na devet indijskih aerodroma, uključujući Delhi, Mumbai i Bengaluru.
Zatim je IndiGo Airlines najavio da će do 31. augsta raskinuti ugovor o leasingu s Turkish Airlinesom nakon pritiska indijskog regulatora avijacije.
Dok su indijski građani pokrenuli bojkot protiv Turske, uključujući turizam, izvršni direktor Air Indije Campbell Wilson rekao je da će avio kompanija tražiti alternativne pružatelje usluga održavanja i popravka koji bi zamijenili Turkish Technic.
U junu je indijski premijer Narendra Modi posjetio Kipar i sastao se s predsjednikom Nikosom Christodoulidesom, što se općenito smatra signalom Turskoj da New Delhi produbljuje veze sa zemljama koje imaju sporove s Ankarom.
U još jednom znaku promjene stava Indije, indijska vojska povezala je Tursku s Pakistanom tokom najnovije eskalacije oko Kašmira, uništavajući sve nade da bi Indija mogla podržati Ankarinu kandidaturu za pridruživanje BRICS-u.
Zamjenik načelnika glavnog štaba Indije, general-pukovnik Rahul R Singh, rekao je u petak da je Turska dio pakistanske strategije protiv Indije.
"Turska je također odigrala važnu ulogu pružajući vrstu podrške koju je pružala; isporučili su Bayraktar i brojne druge dronove", rekao je.