ADVERTISEMENT

Ona je prilikom predstavljanja Paketa proširenja za 2025. godinu pred članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) rekla da to može da se postigne samo ako se radi "ruku pod ruku" sa susjedima EU na stvaranju jake, stabilne, bezbjedne i ujedinjene Evrope zasnovane na zajedničkim vrijednostima i principima.

"Danas, mi Evropljani moramo da učinimo mnogo više da bismo preuzeli kontrolu nad našim kontinentom, branili naše demokratske vrijednosti i zaštitili sopstvenu bezbjednost", rekla je ona.

Prema njenim riječima, s obzirom na ubrzani tempo procesa pristupanja za neke zemlje kandidate, uspješno proširenje je realna mogućnost u narednim godinama.

"Svako proširenje mora da ojača našu Uniju. Da bismo to postigli, potreban nam je veći napredak u dva glavna stuba. Prvo, buduće države članice moraju se pripremiti za odgovornosti članstva. I drugo, moramo pripremiti našu Uniju za veću EU", rekla je Kos.

Rekla je i da je na putu proširenja Crna Gora najnaprednija od svih zemalja kandidata i da je postigla značajan napredak ka pristupanju EU, prije svega ostvarila je opipljive rezultate u potrebnim reformama, kao i da je Albanija ostvarila napredak od prve Međuvladine konferencije u oktobru 2024. godine i da je otvorila četiri klastera, a da se očekuje da će preostali klaster biti otvoren prije kraja godine.

Za Srbiju je rekla da je članstvo u EU njen strateški cilj, ali da je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen, i da mora da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima, što je najvažnije posebno u oblasti osnovnih načela.

"Takođe nam je potrebno progresivno i jače usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom (ZVBP). Takođe je potrebna proaktivnija i objektivnija komunikacija o procesu pristupanja EU i treba da izbjegne anti-EU retoriku. Od Srbije se očekuje da prevaziđe zastoj u oblasti pravosuđa i osnovnih prava i hitno preokrene nazadovanje u pogledu slobode izražavanja, kao i da osigura napredak u vezi sa izbornim okvirom", rekla je ona.

Kada se radi o Moldaviji, rekla je da je ta zemlja ubrzano napredovala na svom putu pristupanja i značajno produbila saradnju sa EU uprkos kontinuiranim hibridnim prijetnjama i pokušajima destabilizacije zemlje i njenog puta ka EU, da je Ukrajina pokazala svoju posvećenost svom putu ka EU, napredujući u ključnim reformama – od jačanja mjera protiv korupcije do poboljšanja javne uprave.

"Bosna i Hercegovina se suočila sa političkim tenzijama zbog kraja vladajuće koalicije i zastoja u reformama. Međutim, u septembru 2025. godine, Bosna i Hercegovina je podnijela svoju Agendu reformi Komisiji na usvajanje. Zemlja ima priliku da napreduje na putu ka EU usvajanjem zakona o reformi pravosuđa i imenovanjem glavnog pregovarača. Sjeverna Makedonija mora da izmijeni Ustav u skladu sa zaključcima Savjeta iz 2022. godine kako bi napredovala na svom putu ka EU", rekla je Kos.

Prema njenim riječima Turska je zemlja kandidat i ključni partner koji dijeli isti strateški interes u istočnom Mediteranu, kao i u regionu Crnog mora gdje zajedno sa EU radi na agendi međuregionalne povezanosti, ali da kontinuirano pogoršanje demokratskih standarda, vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i poštovanja osnovnih prava ostaje razlog za zabrinutost.

Dodala je i da se u Gruziji situacija naglo pogoršala, sa ozbiljnim demokratskim nazadovanjem, zbog brze erozije vladavine prava i ograničenja osnovnih prava.

Zbog svega toga, naglasila je Kos, predstojeća godina biće trenutak istine za sve zemlje kandidate, ali posebno za one koje su predstavile ambiciozne planove za završetak pregovora.

"Potrebno je da pojačaju napore kako bi provele trajne reforme, koje će omogućiti trajnu transformaciju njihovih ekonomija i društava kako bi se u potpunosti prilagodile demokratskim standardima i vrijednostima. Ovo mora da bude potkrijepljeno poštovanjem vladavine prava i osnovnih prava i jasnim pridržavanjem geopolitičke orijentacije EU", rekla je ona.

Istovremeno, naglašava, EU već preduzima korake kako bi se pripremila za nove članice.

"To je drugi stub našeg rada na jačanju naše Unije. Komisija radi na pregledima politika i reformama prije proširenja, kojima se procjenjuje uticaj proširenja na ključne oblasti politike. Napori u komunikaciji, kako u državama članicama tako i u zemljama u procesu proširenja, se pojačavaju, kako bi se sa građanima razgovaralo o prednostima i izazovima proširenja. Ali sama komunikacija nije dovoljna. Moramo da osiguramo da se pozitivna dinamika u pogledu vladavine prava, demokratije i osnovnih prava održi i nakon pristupanja", rekla je Kos.

Prema njenim riječima EU je ubrzala postepenu integraciju i kroz Instrument za Ukrajinu i Planove rasta za Zapadni Balkan i Moldaviju, a koji prepoznaju geopolitičku realnost da mora šire da se razmišlja o radu sa zemljama koje žele da postanu članice i da im se omogući učešće u različitim politikama i programima prije članstva u EU.

Kako je rekla, EU je već uspješna u nekoliko važnih oblasti, kao što je integracija u evropska energetska tržišta i kao dobar primjer navela pakete energetske otpornosti sa Ukrajinom i Moldavijom.

Takođe, rekla je, rad napreduje i na usklađivanju sa tehničkim standardima i sertifikatima EU, što će proširiti jedinstveno tržište i ojačati panevropske lance vrijednosti.

"Neki kandidati su se takođe upravo pridružili Jedinstvenom evropskom platnom prostoru, a mi napredujemo u romingu. To su koraci integracije koji se sprovode u zamjenu za reforme, posebno u pogledu poštovanja vladavine prava, osnovnih prava i demokratije", rekla je ona.

Komisija smatra, rekla je Kos, da će budući ugovori o pristupanju morati da sadrže jače zaštitne mjere, uz očuvanje osnovnog principa jednakosti, kako bi se izbjeglo svako nazadovanje u odnosu na obaveze preuzete tokom pregovora o pristupanju.

"Buduća proširenja mogu da budu uspješna samo ako osiguramo najviši kvalitet reformi i uspostavimo zaštitne mjere koje uvjeravaju naše građane da su integritet naše Unije i demokratske vrijednosti osigurani", rekla je ona.

Naglasila je da je svako prethodno proširenje ojačalo EU.

"Ovaj uspjeh zavisi od spremnosti. Zato nemojmo da izbjegavamo neophodne razgovore o tome kako možemo da osiguramo da veća Unija bude i jača Unija koja nam je potrebna", zaključila je ona.

NAPOMENA: Izvještaj EK o BiH pročitajte OVDJE.