ADVERTISEMENT

Predsjednika Evropske komisije Ursula von der Leyen osudila je upotrebu prekomjerne sile u masovnim protestima u Iranu, napominjući da je broj žrtava "zastrašujuć".

Ranije danas više država članica EU, među kojima su Španija, Francuska, Belgija i Češka, takođe su pozvale iranske ambasadore, u okviru šireg diplomatskog pritiska zbog nasilnog gušenja protesta u Iranu i sve snažnijih zahtjeva da EU pooštri sankcije prema Teheranu.

Diplomatske mjere uslijedile su, piše Euractiv, nakon što su se protesti proširili širom Irana poslije višenedeljnih nemira, na koje su vlasti odgovorile opsežnom bezbjednosnom akcijom, gašenjem interneta i masovnim hapšenjima.

Organizacije za ljudska prava navode da je ubijeno na stotine demonstranata, što je podstaklo pozive unutar EU na odlučniji odgovor prema Iranu.

Španski ministar spoljnih poslova Jose Manuel Albares izjavio je da Madrid "snažno odbacuje i osuđuje" ono što se dešava u Iranu i naveo da će iranskim vlastima poručiti da moraju da poštuju pravo na mirne proteste i slobodu izražavanja, da obnove pristup internetu, obustave proizvoljna hapšenja i vrate se "dijalogu i pregovorima".

Sličan potez povukla je i Finska, čija je ministarka spoljnih poslova Elina Valtonen pozvala iranskog ambasadora zbog gašenja interneta i nasilnog gušenja protesta.

Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot osudio je, u obraćanju Nacionalnoj skupštini, kako je naveo, "nepodnošljivu, neprihvatljivu i nehumanu represiju" nad civilnim stanovništvom u Iranu i potvrdio da je ambasador Irana pozvan u Pariz.

Italijanski šef diplomatije Antonio Tajani saopštio je da je pozvao iranskog ambasadora u Rim, ističući da je "vrijednost slobode temelj djelovanja ove vlade", uz ocjenu da građani Irana za tu slobodu plaćaju "izuzetno visoku cijenu u krvi, patnji, zatvorima i vjerovatno torturi".

Belgijski ministar spoljnih poslova Maxime Prévot pozvao je iranskog ambasadora u ponedjeljak uveče, zahtijevajući od Teherana da ispuni svoje međunarodne obaveze, dok je Češka preduzela sličan korak i izdala upozorenje svojim građanima da ne putuju u Iran, pozivajući one koji se već nalaze u toj zemlji da je odmah napuste.

U međuvremenu, njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da očekuje pad iranskog rukovodstva usljed masovnih protesta.

On je ocijenio da režim koji opstaje isključivo zahvaljujući nasilju "faktički dolazi do kraja", navodeći da vjeruje da se svjedoci "posljednjih dana i nedjelja tog režima"

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je rast broja žrtava u Iranu "zastrašujući", osudivši prekomjernu upotrebu sile i ograničavanje sloboda, uz podsjećanje da je EU već uvela sankcije Iranskoj revolucionarnoj gardi u okviru režima sankcija zbog kršenja ljudskih prava.

Više lidera EU zatražilo je dodatne sankcije, a pojedine zemlje, poput Belgije i Holandije, otvoreno podržavaju dalje pooštravanje mjera, uključujući i proglašenje Iranske revolucionarne garde terorističkom organizacijom.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kallas izjavila je da je spremna da predloži nove sankcije, dok Evropski parlament pojačava pritisak na institucije Unije da zauzmu oštriji stav prema Teheranu.

Protesti u Iranu počeli su 28. decembra prošle godine zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala.

Nakon poziva Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom Irana.

Istog dana, 8. januara internet je isključen.

U nekoliko iranskih gradova, protesti su se pretvorili u sukobe sa policijom i praćeni su skandiranjem protiv iranskog političkog sistema.

Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.

Reuters je u utorak prenio da je Iran priznao oko 2.000 smrtnih slučajeva tokom dvonedeljnih protesta širom zemlje izazvanih urušavanjem životnog standarda i ekonomskim poteškoćama.

Iranske vlasti, optužujući SAD i Izrael za orkestriranje nemira, objavile su 12. januara da je situacija stavljena pod kontrolu.