Pad vrijednosti dolara na najniže grane u posljednje četiri godine uticao je na to da investitori pohrle u tradicionalna utočišta, kao što su zlato, srebro i švajcarski franak, što je dovelo do višegodišnjih maksimuma u vrijednosti, kako plemenitih metala, tako i nekih rivalskih svjetskih valuta. Štaviše, slabljenje dolara podstaklo je ne samo zabrinutost u Evropi da će to još više otežati izvoz evropske robe u SAD, već i debatu da li je ovo finansijska cijena nepredvidivog vođenja spoljne i unutrašnje politike predsjednika Donalda Trumpa ili zapravo realizacija precizno isplanirane strategije koju su njegovi saradnici sastavili prije nego što je po drugi put uselio u Bijelu kuću.
Iako je u proteklih godinu dana vrijednost američke valute pala za više od 10 odsto manje nego prije godinu dana, politički vrh u Washingtonu to ne brine previše, pa je čak izjava predsjednika Trumpa da mu ne smeta pad dolara i da je to "sjajno" uticalo da pad bude još veći, jer su investitori krenuli da "bježe", piše Bloomberg Adria.
Budući da je dio najnovijeg slabljenja dolara posljedica i prošlonedjeljnog naglog jačanja japanskog jena, investitore je samo kratkoročno umirio američki ministar finansije Scott Bessent kada je za CNBC u srijedu istakao da Washington "apsolutno ne" interveniše na deviznom tržištu tako što prodajom dolara za japanski jen ojačava japansku, a slabi američku valutu.
"SAD uvijek ima politiku snažnog dolara, ali to znači postavljanje pravih temelja", rekao je Bessent. "Ako imamo pravilnu politiku, kapital će pristizati".
Mač s dvije oštrice
Ovo je samo privremeno blago oporavilo vrijednost dolara, za čiji pad brojni analitičari krive Trumpovu političku nepredvidljivost, od toga da je saveznike uplašio prijetnjama o vojnoj invaziji na Grenland i kaznenim carinama za evropsku robu, preko produbljivanja političke polarizacije u SAD-u i uvođenja poreskih olakšica koje su produbile deficit, do pritisaka na rukovodstvo Federalnih rezervi (Fed) da smanji referentnu kamatnu stopu.
Pad nije spriječio ni rast prinosa na američke državne obveznice, niti odluku američke centralne banke da pauzira snižavanje kamatnih stopa, što su faktori koji bi tradicionalno ojačali valutu.
Godinama je Trump iznosio protivrječne stavove o dolaru. Čas je isticao njegovu snagu kao sredstvo za očuvanje prednosti u bilateralnim pregovorima, a čak je naglašavao koristi slabijeg dolara za američki proizvodni sektor. Ipak, potezi Trumpove administracije proteklih godinu dana pokazali su da im je slabiji dolar cilj, a da su na tome radili, između ostalog, i Trumpovim glasnim insistiranjem da Fed znatno smanji kamatne stope, što bi dodatno opteretilo dolar.
Konkretno, slab dolar može dati podsticaj domaćoj privredi, čineći američku robu atraktivnijom za strane kupce i povećavajući izvoz i reindustrijalizaciju, a s druge strane može da ojača vrijednost stranih prihoda američkih firmi kada profite u inostranstvu konvertuju nazad u američke dolare.
Međutim, analitičari, poput glavne ekonomistkinje konsultantske kuće ADP Nele Richardson, ističu da slab dolar predstavlja "mač s dvije oštrice" za američku ekonomiju, jer poskupljuju uvoz i smanjuju povjerenje investitora. Prema njenim riječima, slabiji dolar "čini američki izvoz konkurentnijim u inostranstvu, ali kod kuće ne uživa uvijek povjerenje tržišta".
"I to povjerenje će biti veoma važno dok posmatramo druge stvari koje predstavljaju borbu za američku ekonomiju, poput ljepljive inflacije, visokih deficita i dugova, kao i potrebe za prodajom državnih obveznica, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu", istakla je u izjavi za američki TV kanal CNBC Richardson, dodajući da pad dolara znači da je "zagonetka američke ekonomije" postala sve složenija. "Glavne brojke ne govore cijelu priču, a ta slabost dolara je znak da se ta priča raspada iako su glavne brojke (poput stope nezaposlenosti i ekonomskog rasta) objektivno jake."
I tržišni strateg brokerske kuće Interactive Brokers Steve Sosnick ističe dvostruki uticaj slabog dolara, pri čemu najviše koristi imaju multinacionalne kompanije iz SAD-a.
"Ako imate poslovanje širom svijeta i prihod od strane valute koji će imati prednost konverzije kada ga pretvorite u američke dolare, to će biti dobro. S druge strane, to čini uvezenu robu skupljom i to bi moglo imati određeni inflatorni uticaj, zbog čega smo vidjeli malo kretanje obveznica", objašnjava za Reuters Sosnick.
O Sporazumu iz Mar-a-Laga čitajte na Bloomberg Adria.